U Dobretićima, jednoj od najmanjih općina u Bosni i Hercegovini, Darijana Filipović osvojila je 202 glasa, dok je Zdenko Lučić dobio 41 glas. Prema objavljenim rezultatima, ostali kandidati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Federacije nisu dobili nijedan glas na tom biračkom mjestu. No iza ovih brojki krije se i priča o planinskom kraju u Pougarju, čiju su noviju povijest obilježili rat, protjerivanje stanovništva, povratak i borba za opstanak.
Prema podacima objavljenima na internetskoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, na biračkom mjestu u Dobretićima obrađeno je ukupno 249 glasačkih listića. Od toga su 243 bila važeća, pet ih je bilo prazno, a jedan je proglašen nevažećim iz drugog razloga. Darijana Filipović osvojila je 202 glasa, dok je Zdenko Lučić dobio 41 glas. Izetbegović, Kovačević, Efendić, Radončić i Bećirović, ostali kandidati navedeni u rezultatima za Federaciju BiH, nisu dobili nijedan glas na tom biračkom mjestu, piše Bild.ba.
Rezultat privlači pozornost i zbog specifičnosti same općine. Dobretići su malo planinsko područje s izrazito visokim udjelom hrvatskog stanovništva, čiji su identitet i povijesno iskustvo snažno povezani s katoličkom tradicijom, ratnim stradanjima i poslijeratnim povratkom.
Pougarje, planinski kraj između Jajca i Vlašića
Dobretići se nalaze u Pougarju, planinskom području između Jajca i Vlašića. Općinu čine manja naselja u kojima su se stanovnici tradicionalno bavili poljoprivredom i stočarstvom. Život u ovom kraju obilježavaju planinska klima, udaljenost od većih urbanih središta i snažna povezanost lokalne zajednice. Obiteljske veze, vjerska tradicija i pripadnost zavičaju važan su dio identiteta stanovnika, ali i brojnih obitelji koje danas žive izvan Pougarja. Općina Dobretići osnovana je 15. ožujka 1998. godine. Područje je ranije administrativno bilo povezano s Jajcem, a potom sa Skender Vakufom. Osnivanje zasebne općine omogućilo je uspostavu vlastite lokalne uprave, što je bilo važno i za organizaciju života te obnovu nakon rata.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Dobretići su imali 1629 stanovnika, među kojima je bilo 1626 Hrvata. Takva demografska struktura pokazuje koliko je hrvatska zajednica obilježila ovaj kraj. Istodobno, mali broj stanovnika znači da su odlazak mladih, iseljavanje i starenje stanovništva posebno ozbiljni izazovi za budućnost općine. Za manje sredine poput Dobretića svaki odlazak može imati velik utjecaj na lokalni život. Manje stanovnika znači i užu bazu radne snage, manje mogućnosti zapošljavanja te veći pritisak na održavanje javnih usluga i infrastrukture.
Najdramatičnije razdoblje novije povijesti Dobretića i okolnog Pougarja bio je rat u Bosni i Hercegovini. Tijekom 1992. godine velik dio hrvatskog stanovništva Pougarja protjeran je iz svojih domova, a brojna naselja pretrpjela su razaranja. Obitelji su bile prisiljene napustiti svoje kuće i potražiti sigurnost u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, Hrvatskoj i europskim zemljama. Povratak nakon rata bio je dug i zahtjevan proces. Područje Dobretića oslobođeno je u rujnu 1995. godine, u sklopu operacije Maestral. Nakon toga započela je obnova stambenih objekata, infrastrukture i društvenog života. Za mnoge obitelji povratak nije značio samo obnovu kuća nego i pokušaj ponovnog uspostavljanja života u sredini koju su morale napustiti. Posljedice rata, raseljavanje i demografski gubici ostavili su dugotrajan trag na ovom planinskom kraju.
Borba za opstanak male općine
Dobretići se danas suočavaju s problemima karakterističnima za brojne male općine u Bosni i Hercegovini. Među najvećima su depopulacija, starenje stanovništva, nedostatak radnih mjesta i odlazak mladih. Očuvanje života u takvoj sredini ovisi o mogućnostima zapošljavanja, dostupnosti osnovnih usluga, prometnoj povezanosti i uvjetima koji bi mlađim obiteljima omogućili ostanak ili povratak.
Unatoč tim izazovima, veza s rodnim krajem ostaje snažna među ljudima koji ondje žive, ali i onima koji su se odselili. Lokalni običaji, vjerska tradicija i obiteljske veze i dalje imaju važnu ulogu u očuvanju identiteta Pougarja. Dobretići su zato mnogo više od male općine na karti središnje Bosne. Njihova priča govori o hrvatskoj zajednici koja je prošla kroz rat, prisilno raseljavanje i obnovu, a danas se suočava s novim pitanjem: kako očuvati život u kraju iz kojeg ljudi desetljećima odlaze.
Rezultati glasovanja tek su jedan podatak o ovoj maloj općini. Iza njih stoji mnogo šira priča o povijesti, identitetu i nastojanjima da Dobretići ostanu mjesto u kojem će ljudi živjeti, a ne samo kraj kojem će se vraćati u posjet.
