HDZ bilježi najslabiji rejting u trećem mandatu premijera Andreja Plenkovića, dok potpora SDP-u također pada, a platforma Možemo! raste treći mjesec zaredom. Prema listopadskom istraživanju CRO Demoskop, HDZ uživa potporu 25 posto ispitanika, SDP je na nešto manje od 20 posto, a Možemo! na gotovo 14 posto.
Rezultati dolaze nakon afere s opasnim otpadom u Gospiću, koju su ispitanici izdvojili kao najvažniju temu mjeseca. Slučaj zbrinjavanja otpada tako je ponovno otvorio pitanje odgovornosti institucija, ali i mogućih političkih posljedica za vladajuću stranku.
O aktualnom stanju u HDZ-u, razlozima pada potpore i budućnosti stranke razgovarali smo s Andrijom Hebrangom, bivšim HDZ-ovim ministrom, koji smatra da je stranka pod Plenkovićevim vodstvom napustila načela na kojima je osnovana. Njegova je ocjena da se aktualni HDZ bitno razlikuje od stranke koju su stvarali Franjo Tuđman i njegovi suradnici.
“Nakon 36 tisuća tona otpada rejting je trebao pasti na nulu”
Hebrang smatra da je afera s otpadom u Gospiću morala imati znatno veći utjecaj na popularnost vladajuće stranke nego što pokazuju rezultati istraživanja.
“Zapravo, meni to izgleda kao da je namjerno kako bi se vlast prepustila Možemo! i SDP-u. Nakon 36 tisuća tona otpada u Gospiću popularnost stranke morala bi pasti na nulu, a ne samo za ovih nekoliko postotnih bodova. Jer to je onečišćenje najčišćeg srca Europe, ne samo Hrvatske. I to onečišćenje za sva vremena, jer se taj opasni otpad više nikada ne može ukloniti. Uz to, nema odgovarajuće istrage protiv odgovornih. Glavni državni inspektor je suspendiran, dobio je otkaz, ali i dalje uživa sve pogodnosti. Nema nikakvog postupka protiv njega, nije povezan s opasnim otpadom, a glavni državni inspektor pokriva sve inspekcije”, rekao je Hebrang.
Pritom je kritizirao i ustroj inspekcijskih službi, smatrajući da je raniji sustav bio učinkovitiji. “Nažalost, bivše inspekcije, koje su bile organizirane po sektorima, bile su puno učinkovitije.”
Hebrang smatra da je problem širi od samog zbrinjavanja otpada te ga povezuje s politikom otvorenih granica i globalizacijom koju, prema njegovu mišljenju, provodi aktualno vodstvo HDZ-a. “Još jedan veliki problem jest inzistiranje na brisanju granica. HDZ pod Plenkovićem priklonio se globalizaciji, a brisanje granica znači i brisanje granica za uvoz opasnog otpada, nekvalitetnog i higijenski neispravnog voća i povrća, kao i za ilegalne migrante. Sve je to dovelo do pada potpore HDZ-u.”
Sumnja u ankete i oštra kritika Plenkovića
Bivši ministar nije se zaustavio na kritici politike vladajuće stranke, nego je doveo u pitanje i način na koji se prikazuju rezultati istraživanja javnog mnijenjate je iznio vlastitu pretpostavku o mogućim političkim motivima. “Ja samo postavljam pitanje: ti su grafovi toliko strašni da se čovjek mora zapitati nisu li namjerni, jer se zna da će se vlast morati prepustiti drugima, kako bi se prepustila istoj ideologiji. To su Možemo! i SDP. Između HDZ-a, Možemo! i SDP-a nema nikakve razlike. Baš nikakve. Nema ideološke razlike, nema razlike u kvaliteti vođenja države. I jedne i druge vode neradnici koji nikada u životu nisu ništa radili. I jedne i druge vode dezerteri koji nemaju pojma što je suverenitet. Zato čak mislim da je riječ o namjernom puštanju takvih rezultata. Vrijeme će pokazati”, rekao je Hebrang.
Njegova kritika nije ograničena na aktualni pad rejtinga. Smatra da su rezultati anketa posljedica dubljih promjena unutar HDZ-a te da je stranka napustila političke i ideološke temelje na kojima je izgrađena.
“HDZ je odstupio od svih temeljnih načela na kojima smo ga osnovali. Više nema suvereniteta, što je najvažnije od svega. Više nema domoljubne ideologije, nema čuvanja digniteta Domovinskog rata. Nema ni otkopavanja grobova žrtava najvećeg zločina u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Tu i tamo nešto se malo istraži, ali u deset godina Plenkovićevih mandata nije otkopan ni jedan posto tih grobova”, kazao je.
“Detuđmanizacija je provedena temeljito”
Hebrang smatra da se HDZ pod sadašnjim vodstvom toliko promijenio da više ne predstavlja političku opciju kakvu su stvarali Franjo Tuđman i njegovi suradnici. Upozorava da bi stranka zbog toga dugoročno mogla izgubiti svoju političku važnost ako ne dođe do promjene smjera. “Dakle, više nema ničega od onog HDZ-a koji smo osnivali s dr. Franjom Tuđmanom. Detuđmanizacija je provedena temeljito. I što sada očekivati od stranke koja je potpuno promijenila svoj sadržaj? Ili će se dugoročno gasiti ili će se unutar sebe regenerirati i promijeniti. Treće mogućnosti nema”, poručio je.
Na pitanje kakva bi politička opcija danas bila najbolja za Hrvatsku, Hebrang je odgovorio da bi podržao onu koja ne bi kandidirala Dragana Primorca za predsjednika države. Pritom je iznio teške optužbe na račun bivšeg predsjedničkog kandidata HDZ-a, koje je potrebno promatrati kao njegove osobne tvrdnje.
“Bilo koja politička opcija koja neće kandidirati Dragana Primorca za predsjednika države, jer je on, po mom mišljenju, najveći dezerter u državi. Za vrijeme mobilizacije i obveze obrane države, na početku srpske agresije, napustio je Hrvatsku i vratio se nakon Oluje”, rekao je Hebrang.
Traži povratak suvereniteta i drukčiju gospodarsku politiku
Govoreći o tome što bi buduća politička opcija trebala promijeniti, Hebrang je naglasio da Hrvatska, prema njegovu mišljenju, mora ponovno preuzeti veću kontrolu nad vlastitim financijskim i gospodarskim odlukama. Kao područja na kojima vidi najveće probleme izdvojio je poljoprivredu i iseljavanje stanovništva.
“Hrvatskoj treba opcija koja će vratiti suverenitet ondje gdje se danas još može ostvariti, a to je na mnogim područjima. Odrekli smo se financijskog suvereniteta, gospodarskog suvereniteta, a da ne govorim o poljoprivredi i iseljavanju stanovništva. Sve ono što je ovaj HDZ pogriješio u posljednjih nekoliko mandata, odnosno od 2000. godine, a čije su se posljedice pokazale tijekom Plenkovićevih mandata, nova bi politička opcija morala napraviti suprotno. Takva bi stranka mogla izvući Hrvatsku u budućnosti”, smatra bivši ministar.
Pritom je kritizirao i način na koji premijer tumači rezultate svoje politike, tvrdeći da se slika o gospodarskom napretku razlikuje od pokazatelja životnog standarda. “Ovako će nam ostati posljedice deset godina Plenkovićevih mandata, koje on tumači na svoj način, dok objektivni pokazatelji Eurostata govore drukčije. Prema standardu smo među tri ili četiri najslabije pozicionirane zemlje Europske unije. Standard se odavno ne mjeri samo bruto nacionalnim dohotkom i prosječnom plaćom, nego i time koliko se za tu plaću može kupiti”, rekao je Hebrang.
Kupovna moć, inflacija i iseljavanje
Kao argument za svoju ocjenu stanja u Hrvatskoj Hebrang je naveo kupovnu moć građana, inflaciju, iseljavanje i kaznene postupke povezane s članovima Vlade. Njegove ocjene o položaju Hrvatske u europskim usporedbama i broju ministara protiv kojih su pokrenuti postupci zahtijevaju zasebnu provjeru odgovarajućih statističkih podataka.
“Mjeri se kupovnom moći, a po njoj smo uvijek pri dnu europske ljestvice. Mjeri se inflacijom, po kojoj smo pri vrhu europske ljestvice. Mjeri se i iseljavanjem stanovništva, a i tu smo pri vrhu europske ljestvice. Kada je riječ o ne suzbijanju kriminala, također smo pri vrhu ljestvice. Najveći broj ministara protiv kojih je pokrenut neki istražni ili kazneni postupak dolazi iz Plenkovićevih vlada”, ustvrdio je.
Hebrang smatra da bi promjena političkog smjera trebala počivati na izvlačenju pouka iz pogrešaka aktualnog HDZ-a, a ne na nastavku dosadašnje politike. “Jednostavno, treba učiti na HDZ-ovim pogreškama i osnovati stranku koja će o tim pitanjima razmišljati potpuno drukčije”, zaključio je Hebrang.
