Izložbeni prostor Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u splitskoj Palači Milesi sinoć je disao posebnim nadahnućem. Zbog izuzetno velikog interesa i činjenice da je izložbeni postav u potpunosti ispunio prostore na oba kata palače, svečano otvorenje održano je ispred same Palače Milesi.
Time je i službeno započela nova, izuzetno važna dionica hvale vrijednog istraživačkog i izložbenog projekta „Historija zaborava: Prve žene hrvatskih muzeja – Zagreb, Osijek i Split“, koji sustavno izvlači iz sjene zaboravljene autorice, kustosice i sabiračice hrvatske kulturne baštine.
Nakon što je lansiran u Zagrebu te potom obogaćen u Osijeku, projekt je u Splitu dobio izuzetno snažan regionalni zamah. Splitsku dionicu organizacijski potpisuje Etnografski muzej Split, u bliskoj i impresivnoj suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu, Galerijom umjetnina, Hrvatskim pomorskim muzejom te Prirodoslovnim muzejom i zoološkim vrtom.
Mreža institucija i vizija dviju kustosica
U samom središtu ovog projekta stoji duboko ljudsko i stručno pitanje: kakvo su mjesto žene imale u nastanku i razvoju naših muzejskih ustanova te zašto su njihova imena s vremenom izblijedjela iz službenih narativa?
Priča koja je započela u Arheološkom muzeju u Zagrebu – gdje je prvu izložbu obišlo impresivnih gotovo 29 tisuća posjetitelja – u Splitu dobiva novu dubinu. Za ovaj neumorni vizionarski poduhvat posebne i najviše pohvale zaslužuju kustosice izložbe Ana Solter i Ivana Vuković.
Ana Solter, muzejska savjetnica iz Zagreba i pokretačka snaga čitave inicijative, postavila je besprijekoran istraživački okvir koji spaja institucije i gradove. S druge strane, Ivana Vuković svojim je predanim radom, dubokim poznavanjem splitskog kulturnog miljea i iznimnim osjećajem za detalj udahnula život splitskoj dionici.
Zahvaljujući njihovu zajedničkom predanom radu, izložba nije tek puko izlaganje arhivske građe, već minuciozno ponovno čitanje povijesti koje spaja prešućena iskustva, osobne pisane tragove i institucionalne hijerarhije u jednu slojevitu, fascinantnu priču.
Zaboravljene splitske pionirke: Od botaničarki do prve restauratorice
Istraživanje u Splitu otkrilo je čitavu mrežu žena koje su u prvoj polovici 20. stoljeća ostavile neizbrisiv trag u kulturnom i znanstvenom životu grada:
Aida Koludrović i Tinka Piteša – svojim su radom u Etnografskom muzeju Split postavile temelje stručnog kustoskog djelovanja.
Cata Dujšin-Ribar – uz svoj raskošni umjetnički rad, ostala je zabilježena i kao prva restauratorica splitske Galerije umjetnina.
Vinka Bulić – svestrana publicistica koja je povezivala različite društvene i kulturne sfere Splita iz međuratnog razdoblja.
Marija Selebam de Cattani – samouka prirodoslovka iz 19. stoljeća čija je biografija privukla posebnu pažnju. Iako o njoj gotovo da nema preostalih pisama ili dokumentacije, njezina strast prema istraživanju cvijeća, algi i kukaca ostavila je neizbrisiv trag u najstarijim zbirkama splitskog Prirodoslovnog muzeja.
„U međuratnom razdoblju muškarce se nazivalo kustosima, dok su žene, iako su u naravi radile kustoski posao, formalno zauzimale činovničke položaje. Novim čitanjem njihovih biografija postupno otkrivamo slojevitu kartu prisutnosti žena i prešućenih iskustava iz naizgled udaljenih mjesta“, kazala je Ivana Vuković, kustosica izložbe.
Moda, arhivska građa i poziv svim generacijama
Postav izložbe rasprostire se na dva kata Palače Milesi i nudi izuzetno bogat vizualni i sadržajni doživljaj. Uz rijetke fotografije, dokumente i pisma koji svjedoče o barijerama na koje su žene nailazile pri profesionalnom dokazivanju, splitski je postav obogaćen i eksponatima iz fonda Etnografskog muzeja Split – elegantnim građanskim odjevnim kompletima iz 1930-ih godina koji daju autentičan vizualni pečat onom vremenu.
Na pitanje kome je izložba namijenjena, kustosica Vuković odgovara bez zadrške: namijenjena je svima. Iako donosi važnu žensku perspektivu, izložba je duboko ljudska priča o borbi za rad, strast i stručnost.
Izložba u Palači Milesi ostaje otvorena do 15. prosinca 2026. godine.
Posjetitelji tako imaju priliku upoznati priče žena koje su sudjelovale u stvaranju hrvatske kulturne baštine i čiji rad zaslužuje biti vidljiviji u kolektivnom pamćenju.
Sudeći po reakcijama s otvorenja, kvaliteti građe i trudu koji su uložile autorice projekta, Split ima sve adute da postavi nove rekorde u posjećenosti – ne propustite priliku upoznati žene koje su gradile našu kulturnu memoriju.
Kliknite za pregled
Moja reakcija na članak je…
