Rusija stvara “sigurnosnu zonu” unutar Ukrajine duž zajedničke granice koja neće biti tema mirovnih pregovora, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Ruske oružane snage dobile su zadatak ne samo protjerati neprijatelja s naše zemlje, već i uspostaviti sigurnosnu zonu na susjednom teritoriju. Taj se zadatak uspješno izvršava”, rekao je Putin u televizijskom komentaru na državnom TV kanalu, noseći vojnu uniformu prilikom posjeta zapovjednom mjestu. “Naš je cilj osigurati apsolutnu sigurnost ruskih pograničnih područja za budućnost i ne planiramo to učiniti temom potencijalnih mirovnih pregovora s Ukrajinom”.
Vladimir Putin says Russia is establishing a ‘security zone’ inside Ukraine along the countries’ border and will not make it a subject of future peace negotiations with Kyiv. https://t.co/w1R0kg1Bmu
— Breaking X (@BreakingXAlerts) October 17, 2026
Dimenzije?
Putin je i prije govorio o tampon zoni, ali nikada nije precizirao njezinu veličinu niti je eksplicitno isključio tu temu iz mirovnih razgovora. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je nadopunio zahtjev i rekao je da se planirana zona proteže 660 km duž granice, od čega je 70% već pod ruskom kontrolom, ali nije rekao koliko duboko će ići u Ukrajinu.
Putin je u lipnju 2025. govorio o tampon zoni dubine 10-12 km u Sumskoj oblasti. Rekao je da je svrha udaljiti ukrajinske snage koje napadaju ruska pogranična područja, prenio je Interfax. Također u 2025., Leonid Pasečnik, ruski čelnik okupirane Luhanske oblasti, govorio je o 20-30 km duboke tampon zone. Zalagao se za takvu dubinu kako bi zaštitio okupirani Luhansk od ukrajinskih napada dronovima.
Objava predstavlja eskalaciju ruskih ratnih ciljeva. Putin je prethodno rekao da Ukrajina mora priznati “stvarnost na terenu”, što se općenito shvaća kao da Bankova mora ustupiti sve što ruska vojska već drži i ostatak Donbasa koji nije pod ruskom okupacijom, plus glavne točke dogovorene u Istanbulskom mirovnom sporazumu iz 2022. godine .
Nova tampon zona znači zauzimanje ili barem demilitarizaciju novog komada pograničnog teritorija u regijama Sumi i Harkiv, koje nisu među četiri ukrajinske regije koje Moskva smatra svojima od 2022. godine, pa zahtjev nadopunjuje, a ne zamjenjuje, postojeće teritorijalne zahtjeve Rusije.
Putin je predstavio zonu kao odgovor na upad Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na Kursk 2024.-2025. Rekao je da ruske snage još nisu zauzele nešto više od 10% Donjecke regije, ključnog cilja, i 16,5% Zaporiške regije te je pohvalio učinkovitost ruskih napada na ukrajinske vojne, industrijske i logističke ciljeve, priznajući da još uvijek postoji prostor za poboljšanje ruske vlastite zračne obrane.
Novo zatopljenje odnosa Moskve i Washingtona
Washington i europske prijestolnice raspravljaju o mirovnom prijedlogu od četiri dijela na koji Kijev gleda sa skepticizmom, a sporazum američkog predsjednika Donalda Trumpa s Moskvom o dizelskom pogonu pogoršao je njegove odnose s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Istog dana, Putinov izaslanik za ulaganja Kiril Dmitrijev rekao je da Rusija i SAD razgovaraju o zajedničkim projektima, uključujući podatkovne centre na nuklearni pogon .
Niti jedna strana ne popušta. Ukrajinski dronovi su u proteklih devet dana pogodili nekoliko ruskih podatkovnih centara i veliku rafineriju nafte, dok Rusija nastavlja s napadima na ukrajinske gradove, elektrane i luke.
Tjedna analiza Zorana Metera: SAD ‘zaboravio’ Europu; zašto će Trump i Putin ‘zaplesati tango’
