Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi i Egipatsko nacionalno vijeće za obranu odobrili su raspoređivanje trupa za podršku Saudijskoj Arabiji, s najmanje dva egipatska vojnotransportna zrakoplova C-130H koja su sletjela u zračnu bazu kralja Fahda u Taifu u Saudijskoj Arabiji jutros, što je prvo potvrđene raspoređivanju egipatske vojske u kraljevstvu od početka regionalnog sukoba.
Odobrenje egipatskog Vijeća za nacionalnu obranu, najvišeg ustavnog tijela odgovornog za odobravanje vojnog raspoređivanja u inozemstvo, daje slanju trupa formalnu pravnu osnovu prema egipatskom zakonu i signalizira da je odluka donesena na najvišoj razini egipatske nacionalne sigurnosne strukture, a ne kao rutinska vojna razmjena. No, Kairo zasad odbacuje mogućnost sudjelovanja u napadačkim misijama na teritoriju Jemena.
Vijeće je odlučilo pružiti “sve potrebne i moguće oblike potpore” Saudijskoj Arabiji kako bi obranila svoju sigurnost i stabilnost, zaštitila svoje resurse i teritorijalni integritet te očuvala islamska sveta mjesta, prenosi AA.
Zašto Egipat?
Egipat je najmnogoljudniji arapski saveznik Saudijske Arabije i održava blisko sigurnosno partnerstvo s Rijadom otkako su dvije zemlje surađivale u vojnoj intervenciji u Jemenu koju je predvodila Saudijska Arabija, a koja je započela 2015. godine. Egipatske snage sudjelovale su u toj ranijoj intervenciji, pružajući pomorska i zračna sredstva, a Kairo je usklađivao svoje regionalne sigurnosne i političke stavove s Rijadom tijekom cijelog razdoblja saudijsko-iranskog natjecanja.
Egipat, za afričke pojmove, ima prilično snažnu i modernu vojsku. Prema procjenama za 2026., Egipat ima oko 440.000 aktivnih pripadnika oružanih snaga, uz velik pričuvni sastav. Posjeduje borbene zrakoplove Rafale i F-16, tenkove M1A1 Abrams, podmornice, moderne fregate i višeslojne sustave protuzračne obrane.
Nakon političkih previranja 2013., Saudijska Arabija i druge zaljevske države pružale su Egiptu milijarde dolara kroz financijsku pomoć, depozite u središnjoj banci i ulaganja. Egipat je jedna od zemalja gdje je izražen velik nerazmjer između ekonomske i vojne snage, dok S. Arabija ima priličnu ekonomsku snagu, dok je svaka dodatna vojna poluga u ovom trenutku vrlo doborodošla.
I Kairo se suočava s vlastitim ekonomskim pritiscima, uključujući utjecaj sukoba između SAD-a i Irana na promet u Sueskom kanalu, koji je ozbiljno poremećen napadima hutista na brodove na Crvenom moru tijekom cijelog sukoba. Dakle, i egipatsko raspoređivanje treba gledati kroz prizmu njihovog interesa da Suez ostane protočan jer ta brodska ruta značajno utječe na cjelokupnu egipatsku ekonomiju. Više o tome ovdje.
U kolovozu ove godine je S. Arabija sklopila vojni sporazum o uzajamnoj obrani s Pakistanom i Turskom (Sporazum iz Meke). Erdogan je nekoliko dana kasnije rekao da je otvoren i da u savez uđe Egipat. Pakistan zasad malo i “sramežljivo” pomaže S. Arabiji, dok je Turska još više sramežljiva. Turska je i izričito odbacila mogućnost napadačkog djelovanja u ime S. Arabije. Govore o “tehničkoj” i obavještajnoj potpori. Pakistan je poslao četiri vojno-transportna aviona.
Egyptian President el-Sisi:
If our brothers in the Gulf had not stood by Egypt in 2013, I don’t know what would have happened.
Ships carrying oil, gas, cooking gas and wheat were arriving without any charge.
I will not be ashamed or embarrassed to thank and appreciate our brothers in the Gulf: Saudi Arabia, the UAE and Kuwait.
— Clash Report (@clashreport) October 17, 2026
Što je poslano?
C-130H Hercules je srednji taktički vojni transportni zrakoplov koji se koristi za ubacivanje trupa, dostavu opreme i logističku podršku. Slijetanje najmanje dva zrakoplova u zračnu bazu King Fahd u Taifu, koja služi kao jedno od glavnih saudijskih središta vojnog zrakoplovstva, ukazuje na početak kretanja trupa i opreme, a ne na simboličan posjet. Lako moguće da je ovo tek početak. Izbor Taifa kao mjesta dolaska nije slučajan, budući da se zračna baza King Fahd nalazi u regiji Hejaz u zapadnoj Saudijskoj Arabiji čime su egipatske snage blizu i obalama Crvenog mora i jemenske granične zone gdje je vojna aktivnost hutista najintenzivnija.
Kontekst: Saudijska Arabija pod pritiskom hutista
Odluka Egipta o slanju trupa u Saudijsku Arabiju dolazi u trenutku kontinuiranog i eskalirajućeg vojnog pritiska Hutija na kraljevstvo. Hutijske snage zauzele su strateški lučki grad Mochu i otok Perim u tjesnacu Bab al-Mandeb početkom rujna 2026., prijeteći preostalom saudijskom koridoru za izvoz nafte nakon što su napadi dronovima lansirani s iračkog teritorija pogodili saudijski naftovod Istok-Zapad 10. rujna, što je daleko najveći naftovod na svijetu.
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman tri puta je u deset dana zatražio američke zračne napade od predsjednika Trumpa, ali nije dobio potvrdan američki vojni odgovor.
Glavni tajnik GCC-a (Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva) izjavio je u nedjelju da se ponovljeni napadi na države članice GCC-a ne mogu ignorirati te da je sigurnost Saudijske Arabije neodvojiva od sigurnosti svih država članica GCC-a.
Vojni sporazum Turske, S. Arabije i Pakistana: računica svake zemlje
