Europska unija našla se pred nizom velikih izazova. Dok države članice pokušavaju usuglasiti novi proračun vrijedan gotovo dva bilijuna eura i pronaći dodatna sredstva za pomoć Ukrajini, četiri najveća gospodarstva Unije ulaze u razdoblje izbora i političke neizvjesnosti. Španjolsku izbori očekuju već sljedećeg mjeseca, Francuska će na proljeće birati predsjednika, a Italija bi parlamentarne izbore trebala održati 2027. godine. Istodobno, njemački kancelar Friedrich Merz suočava se s padom popularnosti i rastom potpore desnoj Alternativi za Njemačku – AfD.
Riječ je o državama koje zajedno čine približno 60 posto gospodarstva i stanovništva Europske unije. Politička nestabilnost u njima mogla bi dodatno zakomplicirati donošenje odluka za koje je potrebna suglasnost svih 27 članica, piše Politico. Znakovi problema već su se pojavili na prošlotjednom sastanku europskih čelnika u Bruxellesu. Nakon dvodnevnih pregovora nisu uspjeli postići dogovor o budućem proračunu, a rasprave su obilježile i ozbiljne nesuglasice oko energetske politike. Europski čelnici trebali bi do kraja ove godine postići politički dogovor o proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Međutim, sve je više naznaka da bi taj rok mogao biti teško ostvariv.
Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides na marginama prošlotjednog summita za Politico je rekao da su španjolski izbori ozbiljno poremetili planove europskih čelnika. Upozorio je i na dodatne poteškoće koje bi iduće godine mogli donijeti izbori u Francuskoj i Italiji. „Svi su prije razumjeli da do kraja godine moramo postići politički dogovor“, rekao je Christodoulides. Pesimizam dijele i drugi dužnosnici u Bruxellesu. „Sljedeće godine bit će još gore“, upozorio je jedan visoki europski diplomat. Prema riječima šestero europskih diplomata i dužnosnika s kojima je razgovarao Politico, raspoloženje u europskim institucijama postaje sve sumornije. Umjesto traženja kompromisa, nacionalne vlade sve više nastoje zaštititi vlastite političke interese i izbjeći odluke koje bi im mogle naštetiti uoči izbora.
Španjolska prva izlazi na birališta
Prva veća politička promjena mogla bi uslijediti u Španjolskoj, gdje su parlamentarni izbori zakazani za 29. studenoga. Premijer Pedro Sánchez, koji je na vlasti od 2018. godine, prema aktualnim anketama suočava se s mogućnošću poraza. Istraživanja upućuju na znatnu potporu desnom centru i krajnjoj desnici, odnosno Narodnoj stranci i stranci Vox. Sánchez će se tako tijekom europskih sastanaka zakazanih za 13. i 26. studenoga istodobno nalaziti usred predizborne kampanje. Europski diplomati upozoravaju da bi sastavljanje nove španjolske vlade moglo potrajati sve do siječnja, što bi dodatno otežalo pregovore o proračunu EU-a.
Francuski predsjednički izbori održat će se u travnju i svibnju 2027. godine. Budući da Emmanuel Macron nema mogućnost kandidirati se za treći uzastopni mandat, zemlja će dobiti novog predsjednika. Kako navodi Politico, Macron je tijekom zatvorenih razgovora na prošlotjednom summitu priznao da u posljednjim mjesecima mandata neće imati dovoljno snažan politički mandat za postizanje velikog proračunskog dogovora. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju i snažnu potporu francuskoj krajnjoj desnici, koju predvodi Marine Le Pen. Politička promjena u Parizu mogla bi imati značajne posljedice za cijelu Uniju. Francuska je, zajedno s Njemačkom, tradicionalno jedna od ključnih država u postizanju kompromisa među članicama. Njemački kancelar Friedrich Merz zasad nema izbore u neposrednom rasporedu. Sljedeći redoviti savezni izbori trebali bi se održati 2029. godine. Ipak, njegova popularnost opada, dok AfD bilježi sve veću potporu. Takav razvoj događaja ograničava Merzov prostor za političke ustupke, osobito kada je riječ o povećanju njemačkih uplata u europski proračun.
U Italiji premijerka Giorgia Meloni zasad održava razmjerno stabilnu vladu, no i njezinu zemlju parlamentarni izbori očekuju 2027. godine. Pojedini europski diplomati ne isključuju mogućnost da bi se izbori mogli održati i prije redovitog roka u listopadu. Bruxelles bi se tako tijekom sljedeće godine mogao suočiti s političkom neizvjesnošću u sve četiri najveće članice EU-a. Dok se europske vlade suočavaju s unutarnjim političkim problemima, Unija mora pronaći i dodatna sredstva za financiranje Ukrajine. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda koje prenosi Politico, Ukrajina bi sljedeće godine mogla imati proračunski manjak od 30 do 35 milijardi dolara. Riječ je o dodatnom financijskom izazovu unatoč zajmu od 90 milijardi eura koji je Europska unija dogovorila krajem prošle godine za financiranje Ukrajine tijekom 2026. i 2027. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je tjedna od europskih čelnika zatražio još 70 milijardi eura financijske i vojne pomoći za 2027. godinu.
Belgija odbija korištenje zamrznute ruske imovine
U međuvremenu Rusija nastavlja napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a Kijev upozorava na ozbiljne posljedice za stanovništvo tijekom nadolazeće zime. „Rusija nas ubija. Ne žele stati“, rekao je Zelenski na summitu. Upozorio je i da bi poraz Ukrajine mogao izazvati novi veliki val izbjeglica prema Europskoj uniji. Jedna od mogućnosti za financiranje Ukrajine jest korištenje približno 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine koja se nalazi u belgijskom financijskom sustavu Euroclear. Međutim, Belgija se toj opciji protivi zbog pravnih i financijskih rizika. Belgijski premijer Bart De Wever ponovno je na prošlotjednom summitu odbio podržati korištenje same zamrznute imovine prije završetka rata.
Zbog toga europski čelnici razmatraju druge načine financiranja, među kojima su novo zajedničko zaduživanje i dodatne uplate država članica. Problem je što i takva rješenja zahtijevaju političke kompromise, koje bi zbog nadolazećih izbora moglo biti sve teže postići. Europski diplomati upozoravaju da se unutarnja politička previranja odvijaju u trenutku kada se EU suočava sa sve većim pritiscima velikih svjetskih sila. Američki predsjednik Donald Trump dovodi u pitanje dijelove dosadašnjeg transatlantskog partnerstva, Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine i hibridne aktivnosti u Europi, dok Kina pojačava gospodarski pritisak na europsku industriju.
Belgijski premijer Bart De Wever upozorio je na pokušaje podjele europskih država. „Žele našu podjelu. Žele da budemo podijeljeni“, rekao je. Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis situaciju je opisao još izravnije. „Sada smo napadnuti s tri strane: od SAD-a, Rusije i Kine“, rekao je. Dio europskih diplomata smatra da Uniji nedostaju snažni nacionalni čelnici koji bi mogli okupiti države članice oko zajedničkih odluka. „U Europi sada nemamo očitog vođu. Ursula von der Leyen je moćna, ali nemamo Merkel ili Mitterranda“, rekao je jedan europski diplomat, pritom misleći na bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel i nekadašnjeg francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa, međutim, odbacuje tvrdnje da bi izbori trebali zaustaviti europske pregovore. „Živimo u 27 demokracija. Gotovo svakog mjeseca imamo neke izbore. Kada bismo se ravnali prema izborima, nikada ne bismo mogli odobriti novi proračun“, rekao je Costa. Novi proračun Europske unije trebao bi stupiti na snagu početkom 2028. godine. Ako politički dogovor ne bude postignut do kraja ove godine, pregovori će se nastaviti tijekom 2027., kada Francusku i Italiju očekuju izbori, a Španjolska bi već mogla imati novu vladu.
