U Županijskom tehnološkom hubu Digitalna Dalmacija u Splitu danas je potpisan sporazum o suradnji Splitsko-dalmatinske županije i Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Time je otvoreno novo poglavlje povezivanja akademske zajednice i tehnologije, a u središtu suradnje bit će umjetna inteligencija i njezin utjecaj na svakodnevni život.
Sporazum su potpisali župan Blaženko Boban i dekanica Umjetničke akademije Miona Miliša, uz nazočnost predstavnika Sveučilišta, akademske i tehnološke zajednice.
Prvi zajednički projekt nosi naziv „Umjetna inteligencija i budućnost (u Dalmaciji)”, a studenti će tijekom semestra istraživati moguće scenarije razvoja umjetne inteligencije i prikazivati ih kroz radove iz područja vizualnih komunikacija.
Boban: „Umjetna inteligencija mora se koristiti kroz empatiju, dušu i srce”
Župan Blaženko Boban podsjetio je da suradnja Splitsko-dalmatinske županije i Sveučilišta u Splitu traje već devet godina te da je Digitalna Dalmacija u tom razdoblju znatno proširila svoje djelovanje.
„Ja bih rekao tek devet godina, s obzirom na aktivnosti koje Digitalna Dalmacija provodi i na to koliko je proširila svoj rad na gotovo sve generacijske skupine, od osnovnoškolske djece do srednjoškolaca, studenata pa sve do umirovljenika”, istaknuo je Boban.
Posebno je zahvalio fakultetima koji su od početka sudjelovali u razvoju projekta, među kojima su Prirodoslovno-matematički fakultet i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.
„Moram posebno spomenuti FESB jer smo iz njihove kuće krenuli. Bili smo kod njih, a danas imamo vlastiti dom i nismo stali na tome”, kazao je župan.
Najavio je i daljnje širenje prostora tehnološkog huba, koje bi trebalo omogućiti provođenje novih aktivnosti i radionica.
Govoreći o povezivanju tehnologije i umjetnosti, Boban je naglasio da umjetnici donose drugačiji pristup tehnološkom razvoju.
„Umjetnička akademija je ta koja kroz empatiju, dušu i srce daje nešto posebno. Ti mladi ljudi daju sebe i izlažu se svijetu, svima nama. Kako će se to povezati s Digitalnom Dalmacijom i našim suvremenim tehnologijama, to tek treba vidjeti”, rekao je.
Upozorio je i na važnost odgovorne uporabe umjetne inteligencije.
„Umjetna inteligencija jest budućnost, i to kvalitetna i korisna budućnost, ako se bude koristila kroz empatiju, dušu i srce. Zato je bitno znati je kvalitetno koristiti kako sutra ne bi bila oružje protiv svih nas”, poručio je Boban.
Brčić: „Ne znamo kako će umjetna inteligencija utjecati na sve nas”
Damir Brčić iz Digitalne Dalmacije istaknuo je da potpisivanje sporazuma nije samo formalnost jer prvi konkretni koraci počinju već ovoga tjedna.
„Današnja prigoda možda je svečano potpisivanje sporazuma o suradnji, ali nama je to uvijek poziv na akciju. Već u četvrtak počinje projekt zbog kojeg smo sve zajedno napravili, a to je umjetna inteligencija i budućnost u Dalmaciji”, najavio je Brčić.
Objasnio je da će studenti Umjetničke akademije najprije upoznati tehnološke mogućnosti umjetne inteligencije, a zatim ih sagledati iz umjetničke perspektive.
„Mi ćemo s tehnološke i inženjerske strane, uz naše fakultete, PMF i FESB, ali i Digitalnu Dalmaciju, pokazati studentima što je umjetna inteligencija, što može, što radi i kako funkcionira. A onda će oni s tim znanjima i vlastitim iskustvima dati kritički pogled na scenarije budućnosti koji nam se mogu dogoditi u društvu, kulturi, stanovanju, edukaciji i svakodnevnom životu”, objasnio je.
Naglasio je kako je upravo umjetnički pogled važan jer tehnološki razvoj ne donosi isključivo pozitivne posljedice.
„Nitko od nas ne zna kako će umjetna inteligencija djelovati na sve nas. Umjetnički pogled i vizualizacija možda su ono što će nam pokazati kamo zapravo idemo”, rekao je Brčić.
Studenti će istraživati i moguće negativne posljedice umjetne inteligencije
Projekt će se odvijati tijekom jednog semestra, kroz nekoliko povezanih faza.
U prvoj će studenti dobiti tehnička i praktična znanja o umjetnoj inteligenciji, dok će u nastavku kroz radionice na Umjetničkoj akademiji razvijati vlastite ideje i vizualne prikaze mogućih scenarija budućnosti.
Brčić je posebno istaknuo da se od studenata ne očekuje nekritičko oduševljenje novom tehnologijom.
„Ne očekujemo nužno samo pozitivne poglede, što mi inženjeri često imamo, nego zaista kritički pogled. Možda će to biti i problemi koje će nam uzrokovati umjetna inteligencija, a onda ćemo bolje znati promišljati i pripremiti se za te probleme”, kazao je.
Dekanica Miliša: „Mi umjetnu inteligenciju od milja zovemo umjetnička inteligencija”
Dekanica Umjetničke akademije Miona Miliša istaknula je da umjetnost ne može ostati izvan tehnoloških promjena koje već oblikuju društvo.
„Jednostavno je neizbježno ići ukorak s vremenom, živeći i djelujući u današnjoj svakodnevici. A mi od milja u kolektivu umjetnu inteligenciju zovemo umjetnička inteligencija”, rekla je Miliša.
Podsjetila je da interes za digitalne tehnologije na Akademiji postoji već godinama, osobito među studentima i nastavnicima dizajna.
Ipak, mogućnosti primjene vidi i u drugim umjetničkim područjima, uključujući likovnu i glazbenu umjetnost te konzervaciju i restauraciju.
„Osobito vidim primjenu u svojoj matičnoj struci, restauraciji. Imamo zajednički nazivnik, a to je baština, edukacija, evaluacija i digitalizacija artefakata, umjetnina i umjetničkih radova”, objasnila je dekanica.
Spomenula je i mogućnost razvoja digitalnih repozitorija u kojima bi se pohranjivali umjetnički radovi, glazbeni sadržaji i dokumentacija izvedbenih umjetnosti.
Prema njezinim riječima, konkretan projekt za idućih šest mjeseci osmislio je Ivica Mitrović s Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija.
„Nekad smo sve crtali rukom, a danas se vraćam tim počecima”
Miliša se osvrnula i na promjene koje su digitalne tehnologije donijele u obrazovanje umjetnika i restauratora.
Prisjetila se vremena kada se dokumentacija umjetnina izrađivala ručno, na milimetarskom papiru, dok današnji studenti iste zadatke obavljaju u računalnim programima.
„Nas su učili crtati dokumentaciju umjetnine na milimetarskom papiru, rukom. Naši studenti danas moraju to napraviti u nekom od računalnih programa, tako da crtež odmah bude spreman za publikaciju”, kazala je.
No nakon dva desetljeća rada u restauraciji, priznaje da sve više cijeni tradicionalne metode.
„Zadnjih nekoliko godina vraćam priču na početne postavke i crtanje rukom. Iako računalni program definitivno ima manju mogućnost pogreške, nekako taj crtež rukom odmah na prvu ostavlja bolji vizualni dojam. Življi je, vidite volumen i sve ono što artefakt predstavlja”, objasnila je.
Smatra da studente treba pripremiti za nove tehnologije, ali pritom ne zanemariti vrijednost umjetničkog iskustva i ljudske percepcije.
Pleština: „Ovo je logičan nastavak devetogodišnje suradnje”
Prorektor Sveučilišta u Splitu Vladimir Pleština prisjetio se početaka suradnje akademske zajednice i Splitsko-dalmatinske županije.
„Prije nekih devet godina bio sam u tom prvom timu, zajedno s profesorom Gotovcem s FESB-a i predstavnicima splitske poduzetničke i start-up scene. Bili smo u Županiji i razgovarali. Tada je to bila ICT županija, a danas se iz toga razvila Digitalna Dalmacija”, rekao je Pleština.
Naglasio je da je PMF bio među prvim fakultetima uključenima u suradnju, nakon čega se pridružio i FESB.
„Sveučilište u Splitu daje apsolutnu podršku Digitalnoj Dalmaciji. Tako da je ova suradnja s Umjetničkom akademijom logičan slijed svega toga”, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, razvoj umjetne inteligencije otvara prostor za povezivanje područja koja se donedavno nisu prirodno povezivala.
„S obzirom na razvoj i primjenu umjetne inteligencije, područje mogućnosti je ogromno. Umjetnička akademija, Filozofski fakultet ili bilo što što se nekada možda nije moglo ni povezati, danas se može povezati kroz Digitalnu Dalmaciju”, zaključio je Pleština.
Prve radionice već u četvrtak
Suradnja Digitalne Dalmacije i Umjetničke akademije nastavlja se na projekte koji su započeli 2017. godine, kada su u suradnji s PMF-om pokrenute prve generacije edukacijskog programa EDIT.
Tijekom proteklih devet godina aktivnosti su proširene na učenike, studente, poduzetnike i umirovljenike, a edukacije i projekti provode se i izvan Splita, među ostalim u Sinju, Makarskoj i Imotskom.
Novim sporazumom tehnološkoj zajednici pridružuju se studenti umjetnosti i dizajna, koji će kroz projekt „Umjetna inteligencija i budućnost (u Dalmaciji)” pokušati odgovoriti na pitanje kako bi tehnološke promjene mogle oblikovati život u regiji.
Prve radionice najavljene su već za četvrtak, 22. listopada, a studentski radovi nastajat će tijekom semestra.
Kliknite za pregled
Moja reakcija na članak je…
