Onaj tko se ne prilagodi ili nije krenuo s korištenjem umjetne inteligencije (AI), praktički je već propao – rečenica je to koju slušamo već nekoliko godina jer AI polako postaje standard koji tvrtkama olakšava dio poslovanja.
S obzirom na to da Europska komisija provodi europski mjesec inovacija u području umjetne inteligencije, objavila je i istraživanje kojim prikazuje kako se AI razvija i primjenjuje u industrijskim sektorima EU-a.
Konkurentnost prioritet
Naime, jedan od prioriteta Europske komisije za razdoblje 2024.-2029. novi je plan za održivi prosperitet i konkurentnost Europe, a u sklopu toga je kao cilj zacrtano i povećanje produktivnosti širenjem digitalne tehnologije ne bi li EU postala lider u inovacijama umjetne inteligencije.
Program Digitalno desetljeće postavlja ciljeve za digitalnu transformaciju poduzeća u državama članicama, a prema tom programu, do 2030. godine tri od četiri tvrtke trebale bi koristiti usluge računalstva u oblaku, velike podatke ili umjetnu inteligenciju. Kako stvari stoje sada pokazuje istraživanje Eurobarometra provedeno između ožujka i travnja 2026. Nakon obavljenih telefonskih intervjua među čelnicima s privatnim malim i srednjim poduzećim (MSP) i onima srednje tržišne kapitalizacije, rezultati kažu kako ih 42 posto već koristi AI i upravljanje algoritmima (AM), no uglavnom na ograničen i eksperimentalan način, dok 21 posto to planira učiniti.
Govorimo li o AM-u ili automatiziranim sustavima, recimo da se to odnosi na digitalne sustave koji pomažu menadžerima u organizaciji radne snage i/ili podržavaju njihove odluke o zadacima, rasporedima, učinku ili zapošljavanju. Ti sustavi mogu biti pokretani umjetnom inteligencijom ili ne, a uključuju i alate koji automatiziraju donošenje odluka i alate koji daju preporuke, dok konačnu odluku donose ljudi. Prema rezultatima, umjetnu inteligenciju i algoritamsko upravljanje tvrtke uobičajeno koriste u uslugama prema korisnicima i odnosima s klijentima (47 posto), praćenju učinka i produktivnosti (36 posto) te logistici, planiranju i rasporedu osoblja (30 posto).
Nadalje, većina tih europskih tvrtki (61 posto) kaže da im korištenje umjetne inteligencije pomaže u donošenju odluka, dok 75 posto njih vjeruje da će AI i AM poboljšati kvalitetu posla. Zanimljivo je i da više od 90 posto ispitanih kaže da ljudi i dalje donose odluke, dok se samo dva posto izjasnilo kako su odluke potpuno automatizirane. Gledamo li to detaljnije, 38 posto kaže da čovjek odlučuje u potpunosti, 52 posto da AI samo predlaže, a sedam posto da čovjek nadgleda AI odluke.
Ipak, nemaju svi povjerenje u umjetnu inteligenciju. Štoviše, da joj ne vjeruje oko odluka vezanih uz pitanja osoblja potvrdilo je 49 posto tvrtki. Kao neki od razloga koji ostaju ključne prepreke široj primjeni navode se: visoki investicijski troškovi (50 posto), pravna nesigurnost (49 posto) te nedostatak stručnosti (48 posto), osim toga, tu je i manjak povjerenja u tehnologiju (37 posto) te strah zaposlenika od povećanog nadzora (33 posto).
U istraživanju se dodaje kako se neke od tih prepreka rješavaju postojećim pravilima EU-a, a to uključuje Opću uredbu o zaštiti podataka i Zakon o umjetnoj inteligenciji koji osiguravaju sigurnost, temeljna prava i umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka. Usporedimo li podatke EU-a s onima vezanima samo za Hrvatsku, recimo da 39 posto ispitanih hrvatskih poduzeća ne koristi AI niti planira njegovo uvođenje, što upućuje na to da zaostajemo u intenzivnijoj integraciji umjetne inteligencije u poslovne procese.
Utjecaj na radne uvjete
Razlike su vidljive i u načinu na koji poduzeća nabavljaju AI sustave. Među poduzećima koja koriste AI, 48 posto u Hrvatskoj razvija sustave i upravlja njima uglavnom interno, dok je u EU-u taj udio 27 posto. Ti rezultati sugeriraju da hrvatska poduzeća češće razvijaju vlastita rješenja, dok je u EU-u izraženije oslanjanje na vanjske dobavljače i kombinirane modele. Osim toga, kod nas se AI najčešće koristi za praćenje učinka ili produktivnosti, dok se rjeđe prepoznaje ili primjenjuje potencijal u izravnoj komunikaciji s korisnicima.
Kada je riječ o utjecaju na radne uvjete, 57 posto hrvatskih ispitanih tvrtki smatra da AI ima prilično pozitivan utjecaj, a 15 posto vrlo pozitivan. Ti podaci pokazuju da zaposlenici uglavnom ne doživljavaju umjetnu inteligenciju kao isključivo prijetnju. Naprotiv, većina prepoznaje mogućnost poboljšanja radnih procesa i radnih uvjeta.
Usporedba Hrvatske i Europske unije stoga pokazuje da ne zaostajemo izrazito u samoj prisutnosti umjetne inteligencije u poduzećima, ali zaostajemo u njezinoj opsežnijoj primjeni.
