Francuske vlasti u ponedjeljak su uvele policijski sat u pojedinim dijelovima Pariza i nekoliko drugih gradova nakon vikenda obilježenog nasilnim prosvjedima, požarima i pljačkama. Ograničenja kretanja uvedena su i u Lilleu, Nici te još nekoliko mjesta na sjeveru zemlje, dok vlada pokušava spriječiti ponavljanje sukoba koji su tijekom proteklih dana pogodili brojne francuske gradove. Mjere su lokalnog karaktera i ne znače da je policijski sat proglašen na području cijele države.
Francuski premijer Sébastien Lecornu poručio je da je uspostavljanje javnog reda jedan od glavnih prioriteta vlade. Isključio je mogućnost uvođenja općeg policijskog sata za cijeli Pariz, ali nije odbacio proglašenje izvanrednog stanja ako se pokaže potrebnim. Prema njegovoj ocjeni, djelomična i lokalno ograničena zabrana kretanja trenutačno je primjereniji odgovor na nasilje od mjera koje bi zahvatile znatno veći broj građana.
Pariška policija zabranila je prosvjedna okupljanja u određenim dijelovima glavnog grada od 20 sati, dok je policijski sat oko Trga Republike i trgovačke četvrti Les Halles uveden od 23 sata do utorka u šest sati ujutro. Riječ je o područjima koja su tijekom prethodnih dana bila među žarištima sukoba, a policija je najavila pojačani nadzor kako bi osigurala provedbu novih ograničenja.
Tisuće privedenih, stotine ozlijeđenih policajaca
Posebne mjere uvedene su i na sjeveru Francuske. U Lilleu, Douaiju, Wattigniesu i Denainu policijski sat za maloljetnike vrijedi od 20 sati do šest sati ujutro tijekom sljedeća dva dana. Odluke su donesene uz suglasnost lokalnih gradonačelnika, a cilj im je ograničiti noćno okupljanje mladih na područjima na kojima postoji povećan rizik od novih sukoba. U Nici je također uvedeno noćno ograničenje kretanja maloljetnika u središtu grada, dok su u Marseilleu zabranjeni prosvjedi i okupljanja.
Nove mjere uslijedile su nakon prosvjeda održanih u subotu, 17. listopada, koji su okupili nekoliko stotina tisuća ljudi diljem Francuske. Prema podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, na ulicama je bilo oko 550.000 prosvjednika, dok je sindikat CGT procijenio da ih je sudjelovalo približno 800.000. Glavni razlozi okupljanja bili su visoki životni troškovi, nezadovoljstvo stanjem javnih službi i problemi u obrazovnom sustavu. Većina prosvjeda protekla je mirno, ali u pojedinim gradovima došlo je do ozbiljnih sukoba s policijom.
Razmjeri nasilja pokazali su se znatno većima nego što su vlasti očekivale. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova objavljenima u nedjelju, tijekom subotnjih prosvjeda zabilježeno je 2397 privođenja, a ozlijeđeno je 997 policajaca i pripadnika žandarmerije, od kojih sedam teško. Najžešći sukobi izbili su u Parizu, Marseilleu, Lyonu, Bordeauxu i Limogesu, gdje su prosvjednici i skupine koje su sudjelovale u nasilju palili vozila, razbijali izloge i napadali javne zgrade.
Posebno veliku pozornost izazvali su požari i napadi na javne ustanove. U Limogesu je zapaljena povijesna gradska vijećnica, dok su u Marseilleu pojedini sudionici nereda prodrli u zgradu gradske uprave. U Parizu su zabilježeni pokušaji pljačke trgovina, zapaljene barikade i sukobi s policijskim snagama, koje su koristile suzavac i vodene topove. Prema pisanju Le Mondea, pojedine skupine približile su se i području predsjedničke palače Elizej, a policija se suočavala s velikim poteškoćama u nadzoru više istodobnih žarišta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u nedjelju je oštro osudio nasilje, ali je istaknuo da treba razlikovati građane koji mirno prosvjeduju zbog legitimnih zahtjeva od onih koji uništavaju imovinu i napadaju policiju. Od nadležnih je zatražio odgovore o načinu na koji je organizirano osiguravanje prosvjeda, nakon što su se pojavile kritike da policija nije bila dovoljno pripremljena za razmjere nereda. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez ponudio je ostavku zbog sigurnosnih propusta, no Macron je nije prihvatio. Premijer Lecornu za dio nasilja okrivio je krajnje ljevičarske skupine, dok je Jean-Luc Mélenchon, istaknuti predstavnik francuske radikalne ljevice, zatražio da vlada za takve tvrdnje iznese dokaze. Političke optužbe dodatno su zaoštrile odnose između vlasti i oporbe u trenutku kada se Francuska priprema za predsjedničke izbore 2027. godine. Istodobno su brojni predstavnici lokalnih vlasti i poslovnog sektora kritizirali nedovoljnu zaštitu gradskih središta i trgovina tijekom nereda.
Posljedice nasilja osjećaju i francuski poduzetnici. Prema procjenama koje je iznio ministar nadležan za trgovinu Serge Papin, oštećeno je najmanje oko 3000 trgovina, zbog čega vlada priprema poseban fond pomoći te mjere potpore zaposlenicima u poduzećima koja privremeno ne mogu normalno poslovati. Premijer je najavio i dodatno jačanje policijskih snaga kako bi se zaštitile trgovine, javne ustanove i druga područja izložena napadima.
Unatoč uvedenim ograničenjima, prosvjedne aktivnosti nisu završene. Francuski sindikati najavili su nova okupljanja i štrajkove za 5. studenoga, a pojedine skupine pozivaju i na nastavak mobilizacije već sljedećeg vikenda. Zbog toga francuske vlasti nastavljaju procjenjivati sigurnosno stanje i mogućnost produljenja ili proširenja lokalnih ograničenja, ovisno o razvoju događaja.
