Nasilni prosvjedi koji posljednjih dana potresaju više europskih zemalja mogli bi se proširiti i dodatno destabilizirati europska društva, upozorio je prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap. Govoreći u središnjem Dnevniku HRT-a, ocijenio je da prosvjedi imaju zajedničke obrasce te da se u njima mogu prepoznati i mogući vanjski utjecaji.
“Postoji izuzetno jako organizirana nadnacionalna skupina i grupacija koja se bori protiv kapitalizma i globalizma ovakvog kakav izgleda te ima snažne radikalno-populističke lijeve ideje“, rekao je Akrap.
Osvrćući se na razdoblje Hladnog rata, podsjetio je na financijsku, organizacijsku i logističku potporu pojedinim protu-NATO strukturama i krajnje ljevičarskim organizacijama. “Zahvaljujući arhivima tajnih službi znamo tko je tada financijski, organizacijski i logistički pomagao protu-NATO strukture, mirovne inicijative i krajnje ljevičarske organizacije. Ne bih se iznenadio da je to i danas slučaj”, dodao je.
FOOTAGE FROM FRANCISTAN. https://t.co/z1mP7kBcck
— Mossad Commentary (@MOSSADil) October 17, 2026
Upozorava na mogućnost širenja nemira
Akrap smatra da postoji opasnost da se nasilje iz zemalja u kojima su prosvjedi već eskalirali prelije i na druge dijelove Europe, posebno na Belgiju i srednjoeuropske države. “Postoji i teoretska i praktična mogućnost da će se situacija proširiti na neke druge zemlje, pogotovo Belgiju i neke srednjoeuropske države”, rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, jedan od mogućih ciljeva širenja nasilja mogao bi biti preusmjeravanje europske pozornosti s rata u Ukrajini na unutarnje probleme i političke napetosti u europskim državama. “Postoji naznaka da se taj val nasilja pokušava proširiti kako bi se pozornost preusmjerila s potpore Ukrajini na unutarnje probleme i izazove te daljnju destabilizaciju društava”, ustvrdio je Akrap.
Istaknuo je da se takve situacije mogu spriječiti, ali da je za to potrebna odgovornost političkih elita i drugih aktera koji sudjeluju u javnom prostoru.
Francuska policja zatrzymała funkcjonariusza działającego pod przykryciem, który rzucił kamieniem w wóz strażacki. Dokładnie tak jak na Marszu Niepodległości w Warszawie. https://t.co/nfGXZ4xr43
— Edgar Korona (@Edgar_Korona) October 18, 2026
“Europa mora izbjeći jezik podjela”
“Treba izbjegavati jezik nasilja i podjela te pronaći zajedništvo oko ključnih nacionalnih interesa”, poručio je.
Govoreći o situaciji u Francuskoj, Akrap je ocijenio da se problemi ne mogu svesti samo na pojedinačne socijalne zahtjeve te je upozorio na šire društvene i političke okolnosti u kojima dolazi do nasilja. “Ne možete reći da je ovo što se događa u Francuskoj borba za besplatne udžbenike. U državama u kojima integracija nije uspjela i u kojima postoje snažne populističke, krajnje lijeve i krajnje desne grupacije, nasilje se prelijeva na ulice”, rekao je.
Akrap smatra da se obrasci vanjskog utjecaja mogu prepoznati i u drugim europskim državama, a pritom se pozvao na povijesna iskustva. “Ne treba smetnuti s uma iskustva iz prošlosti, jer onome tko ne poznaje povijest ona se, posebno u lošem smislu, vraća. Znamo tko je pomagao takve procese i stvarao takve organizacije”, rekao je.
Police officer catches fire after being hit by a Molotov cocktail during protests in Albania. https://t.co/nv771fWREI
— Clash Report (@clashreport) October 19, 2026
Akrap spomenuo Rusiju i Srbiju
Prema njegovim riječima, takve pojave mogu se uočiti u Francuskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj, ali i u Albaniji, Moldaviji, Rumunjskoj i Poljskoj. “To je dobrim dijelom vidljivo danas u Francuskoj, bilo je vidljivo u Belgiji, Austriji i Njemačkoj, a vidimo i danas u Albaniji. Natruhe takvog organizacijskog djelovanja vidimo i kroz politička i parapolitička djelovanja u Moldaviji, Rumunjskoj i Poljskoj”, kazao je.
Govoreći o vanjskim akterima za koje smatra da bi mogli utjecati na takve procese, posebno je izdvojio Rusiju, a u kontekstu jugoistočne Europe i Srbiju. “Prvenstveno mislim na Rusiju, a kada je riječ o jugoistoku Europe i Balkanu, na Srbiju, za koju smatram da svoju radikalizaciju izvozi u inozemstvo”, naveo je.
Akrap je upozorio i na važnost vremena u kojem se prosvjedi održavaju, s obzirom na predstojeće izbore u više europskih država. Zaključno je poručio da političari i drugi sudionici javnog prostora trebaju otvoreno komunicirati razlike, ali bez radikalizma i populizma.
“Odgovornost politike i ljudi koji djeluju u javnom prostoru jest da se te razlike komuniciraju otvoreno i jasno, bez radikalizma i populizma, konstruktivno, a ne destruktivno”, zaključio je.
