Zamućena voda, neugodan miris i zabrinutost za zdravlje kupača bili su među glavnim upozorenjima s okruglog stola održanog na Hutovu blatu. Sudionici su zatražili hitan inspekcijski nadzor potencijalnih onečišćivača u slijevu Studenčice i Trebižata te otklanjanje nepravilnosti prije početka turističke sezone 2027. godine.
O stanju rijeka i sudjelovanju javnosti u zaštiti okoliša razgovaralo se 16. listopada u Motelu Karaotok, na radionici i okruglom stolu koje su organizirali Regionalni resursni centar (ReReC) i Udruga DINARICA – Aarhuški centar Mostar, uz podršku Centra za građansku suradnju Livno.
Prema priopćenju organizatora, sudjelovali su predstavnici lokalnih vlasti, javnih poduzeća, akademske zajednice, lovačkih, ribolovnih i okolišnih udruga te zainteresirani građani.
Mještani upozorili na promjene u vodi i zdravstvene tegobe
Na skupu su, navode organizatori, predstavljeni rezultati monitoringa Studenčice i Trebižata za razdoblje 2025. – 2026. godine. Kao potencijalni izvori onečišćenja navedeni su ugostiteljski objekti, postojeći ribnjaci i ribnjaci u izgradnji.
Predstavnici lokalne zajednice upozorili su na bjeličasto zamućenje vode i neugodan miris, tvrdeći da takve pojave tijekom ljeta odvraćaju kupače i posjetitelje od boravka uz Trebižat.
U priopćenju se prenose i njihovi navodi o kožnim oboljenjima i infekcijama kod djece koja su se kupala u rijeci. Dokument ne sadrži pojedinačne laboratorijske rezultate ni medicinske nalaze koji bi potvrdili uzročnu povezanost tih tegoba s kvalitetom vode.
Sudionici su zatražili da nadležne inspekcije provjere rad potencijalnih onečišćivača i osiguraju otklanjanje utvrđenih nepravilnosti prije sljedeće turističke sezone.
Kritike zbog navodnog „friziranja“ ekoloških studija
Druga važna tema bila je vjerodostojnost studija utjecaja na okoliš za infrastrukturne i energetske projekte, uključujući autoceste, vjetroparkove i solarne elektrane.
Prema navodima organizatora, na skupu su predstavljene usporedbe podataka iz pojedinih studija sa stanjem na terenu. Sudionici su upozorili na navodno prepisivanje i „friziranje“ podataka o prisutnosti biljnih i životinjskih vrsta, čime se, tvrde, umanjuju procijenjeni negativni učinci investicija i opseg potrebnih zaštitnih mjera.
Predstavnici lovačkih organizacija izrazili su nezadovoljstvo načinom na koji se u takvim dokumentima prikazuje stanje lovne divljači, osobito na područjima izgradnje koridora Vc i energetskih objekata.
Zatražena je bolja suradnja izrađivača studija s lokalnim lovcima, ribolovcima i udrugama za zaštitu prirode, kao i stroži nadzor nad provedbom terenskih istraživanja.
Poziv na zajedničku zaštitu rijeka
Na radionici se razgovaralo i o Aarhuškoj konvenciji te mogućnostima sudjelovanja građana i udruga u odlučivanju o okolišu.
Zaključeno je da zaštita Studenčice i Trebižata zahtijeva koordinirano djelovanje gradskih vlasti, inspekcija, Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar, gospodarstvenika, stanovništva i nevladinih organizacija.
Organizatori su pozvali na poduzimanje pravnih i terenskih mjera, pouzdanije praćenje stanja riječnih ekosustava te veće uključivanje lokalne zajednice u procjenu posljedica budućih investicija.
