Kamenolom Osoje iznad Blaca zasad se neće širiti ni produbljivati. Tvrtka Cemex Hrvatska povukla je zahtjev za planirani zahvat kojim se predviđalo višestruko povećanje eksploatacije kamena, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije obustavilo je postupak. Time je, barem zasad, zaustavljen projekt koji je uključivao znatno intenzivniji rad kamenoloma, veći broj kamiona i dodatne zahvate u prostoru.
Rješenje o obustavi postupka Ministarstvo je objavilo 20. listopada, nakon što je Cemex Hrvatska nepunih mjesec dana ranije dostavio podnesak kojim odustaje od svojeg zahtjeva.
Zašto je tvrtka odlučila povući zahtjev, zasad nije poznato jer razlozi odustajanja nisu navedeni u objavljenom rješenju.
Prema ranije predstavljenom elaboratu, Cemex je namjeravao znatno povećati eksploataciju na kamenolomu Osoje.
Umjesto dosadašnjih 75 tisuća kubičnih metara kamena godišnje, planirano je vađenje čak 400 tisuća kubičnih metara, što predstavlja povećanje veće od pet puta.
Takav intenzitet eksploatacije zahtijevao bi i značajne promjene samog kamenoloma. Površina eksploatacijskog polja trebala se povećati s postojećih 11 na 15,4 hektara, dok bi se kop produbio za dodatnih 60 metara.
Prema projektnim predviđanjima, kamenolom bi tim kapacitetom radio sljedećih 19 godina.
Do 284 kamiona dnevno i 128 tona eksploziva godišnje
Jedan od najupečatljivijih podataka iz elaborata odnosio se na promet koji bi pratio povećanu proizvodnju.
Planirani intenzitet rada mogao je značiti prometovanje do 284 kamiona dnevno cestom prema selu.
Uz to, za eksploataciju kamena bila je predviđena godišnja potrošnja od približno 128 tona eksploziva.
Takve brojke otvarale su pitanja o utjecaju intenzivnijeg rada kamenoloma na promet, okoliš i svakodnevni život stanovnika okolnih naselja.
Posebnu pozornost izaziva blizina kamenoloma naseljenom području.
Prema podacima iz elaborata, najbliže naselje nalazi se približno 700 metara od granice eksploatacijskog polja, dok je crkvica Gospe od zdravlja udaljena oko kilometar.
U dokumentaciji su među mogućim učincima miniranja navedeni razbacivanje komada kamena, podrhtavanje tla i zračni udarni val.
Planiranim proširenjem bilo bi zahvaćeno i dodatnih 4,4 hektara zemljišta i vegetacije, a promjene izgleda prostora bile bi vidljive s okolnih prometnica i uzvisina.
Upravo su razmjeri planiranog zahvata, uz njegovu blizinu naselju, važni za razumijevanje mogućih posljedica koje bi intenzivnija eksploatacija mogla imati na okolno područje.
Povlačenjem zahtjeva nije ukinuta postojeća mogućnost eksploatacije kamena.
Na snazi ostaje dosadašnja lokacijska dozvola, prema kojoj je predviđena eksploatacija do 75 tisuća kubičnih metara kamena godišnje.
To znači da obustava postupka ne podrazumijeva zatvaranje kamenoloma, nego zaustavljanje postupka vezanog uz njegovo planirano proširenje i produbljivanje.
Može li Cemex ponovno pokrenuti projekt?
Iako je zahtjev povučen, to ne znači da je mogućnost proširenja kamenoloma trajno isključena.
Cemex Hrvatska može ponovno podnijeti zahtjev za zahvat, a u tom bi slučaju nadležno Ministarstvo moralo provesti novi postupak.
Time bi se ponovno otvorila mogućnost sudjelovanja zainteresirane javnosti i dostavljanja mišljenja o planiranom projektu.
Za stanovnike okolnih naselja trenutačno je najvažnije da se planirano povećanje eksploatacije, koje je uključivalo znatno veći obujam iskopa, intenzivniji kamionski promet i dodatno miniranje, zasad neće realizirati na temelju povučenog zahtjeva.
Hoće li tvrtka u budućnosti ponovno pokrenuti postupak i pod kojim uvjetima, ostaje otvoreno pitanje.
Iz solinskog kamenoloma Cemex planira vaditi 500 posto više kamena
Moja reakcija na članak je…
