Prema novom izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), svijet se suočava s ozbiljnim klimatskim izazovima, a ni najpovoljnije projekcije ne predviđaju ispunjenje međunarodno dogovorenih ciljeva bez drastičnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Čak i uz ambiciozne mjere, prosječna globalna temperatura mogla bi do sredine stoljeća porasti za 1,7 do 1,8 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Iako se obnovljivi izvori energije brzo šire, a klimatske politike u brojnim državama pridonose smanjenju emisija, za ostvarenje najoptimističnijeg scenarija bit će potrebna „hitna i stroga” smanjenja emisija, pokazuje izvješće objavljeno u srijedu.
Prema procjenama UNEP-a, emisije stakleničkih plinova trebale bi se do 2030. godine smanjiti za 18 posto u odnosu na razine iz 2025., do 2035. za 45 posto, a do 2040. za 69 posto. Međutim, postojeći nacionalni klimatski planovi predviđaju znatno sporiji napredak: smanjenje emisija od samo pet do osam posto do 2030. te od 11 do 15 posto do 2035. godine.
Svijet na putu prema zagrijavanju od 2,8 stupnjeva
Ako države nastave provoditi trenutačne politike, globalna temperatura do kraja stoljeća mogla bi porasti za 2,8 stupnjeva Celzija. Čak i kada bi sve zemlje u potpunosti ispunile svoja postojeća klimatska obećanja, zagrijavanje bi moglo dosegnuti 2,6 stupnjeva.
Obje su procjene nepovoljnije od onih iz prošle godine. Na promjenu projekcija utjecali su povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Pariškog klimatskog sporazuma i izmijenjene procjene povijesnih emisija.
Uoči sljedećeg kruga klimatskih pregovora, konferencije COP31 koja će se održati u Turskoj, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na nastavak napora za smanjenje emisija koje pridonose poplavama, požarima i drugim prirodnim katastrofama. “Prekoračenje temperaturnog praga ne znači predaju. Još uvijek možemo osigurati da ono bude što manje i što kraće moguće te vratiti temperature ispod 1,5 stupnjeva do kraja stoljeća”, rekao je Guterres.
Povratak na 1,5 stupnjeva ovisi o uklanjanju CO2
Pariškim sporazumom iz 2015. godine države su se obvezale nastojati zadržati porast prosječne globalne temperature znatno ispod dva stupnja Celzija, uz cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
No, prema novim procjenama, ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stupnjeva bez prekoračenja te granice ili uz samo ograničeno prekoračenje više se ne smatra ostvarivim. UNEP stoga razmatra scenarij u kojem bi temperatura privremeno porasla iznad ciljanog praga, a potom se postupno smanjivala.
Prema izvješću, takav scenarij pruža približno 50-postotnu vjerojatnost da bi se globalna temperatura do 2100. godine mogla vratiti na 1,5 stupnjeva Celzija ili niže. Ipak, za to će biti potrebno znatno smanjiti koncentraciju ugljikova dioksida u atmosferi.
Klimatski planovi predstavljeni od prošle godine gotovo uopće nisu promijenili projekcije budućeg zagrijavanja, upozorava se u izvješću. Povratak na željeni temperaturni prag uvelike bi ovisio o uklanjanju ugljikova dioksida u velikim razmjerima, pri čemu je izvedivost takvih rješenja još uvijek neizvjesna.
