Stjepan Leko, bivši rukovoditelj prodaje plina i energije u Ini te zamjenik nekadašnjeg direktora Damira Škugora, priznao je krivnju u aferi „Plin za cent” i nagodio se s USKOK-om. Na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen je na 11 mjeseci zatvora, koji su mu zamijenjeni radom za opće dobro, a mora platiti i novčanu kaznu te vratiti dio imovine za koju nije dokazano da je stečena zakonito. Njegova nagodba mogla bi biti važan pomak u slučaju koji je godinama u središtu pozornosti javnosti, a u kojem se istražuje kako je Ina oštećena za gotovo 160 milijuna eura.
Leko je bio jedan od ljudi na rukovodećim pozicijama u Ini, gdje je obnašao dužnost rukovoditelja prodaje plina i energije. Bio je i zamjenik Damira Škugora, tadašnjeg direktora u Ini, koji je prema USKOK-ovim sumnjama imao središnju ulogu u organiziranju sporne trgovine plinom. Leko se tako našao među sedmero okrivljenika obuhvaćenih optužnicom koju je USKOK podignuo u kolovozu 2024. godine.
Nakon priznanja krivnje Leko je osuđen na 11 mjeseci zatvora, zamijenjenih radom za opće dobro. Izrečena mu je i novčana kazna od 10.000 eura te mora podmiriti 3000 eura sudskih troškova. Osim toga, oduzeto mu je 68.200 eura za koje je vještačenjem utvrđen nerazmjer između njegovih primanja i rashoda, a Leko nije dokazao da je riječ o zakonito stečenoj imovini. Budući da se odrekao prava na žalbu, presuda je odmah postala pravomoćna.
Damir Škugor i shema koja je Ini odnijela gotovo 160 milijuna eura
Afera je izbila u kolovozu 2022., kada su uhićeni Škugor i ostali osumnjičenici. Prema USKOK-ovoj optužnici, od kolovoza 2020. do kraja kolovoza 2022. plin nabavljen od Ine prodavan je po višestruko višim cijenama, a razlika je stvarala golemu zaradu. Tužiteljstvo navodi da je Ina oštećena za gotovo 160 milijuna eura, odnosno približno milijardu kuna. Kako navodi USKOK plin iz Ine prodavan je OMS Ulaganju po fiksnoj cijeni do 19,80 eura po megavatsatu, dok ga je ta tvrtka istodobno prodavala inozemnom kupcu po tržišnim cijenama koje su dosezale čak 346,36 eura po megavatsatu.
U središtu optužnice nalazi se Damir Škugor, bivši direktor u Ini, kojega USKOK tereti da je iskoristio svoje ovlasti kako bi se plin usmjeravao prema tvrtki OMS Ulaganje, u kojoj je navodno imao prikriveni vlasnički udio. Tvrtka je plin dalje prodavala po tržišnim cijenama, a ostvarena zarada dijelila se među uključenima. Prema optužbi, Škugor je osmislio način iskorištavanja razlike između ranije dogovorenih cijena i onih koje su u međuvremenu porasle na tržištu.
Važan dio sheme, prema navodima USKOK-a, bilo je i antidatiranje dokumentacije. Škugor je navodno s Lekom, Goranom Husićem i Marijom Ratkić dogovorio unošenje ranijih datuma na upite, ponude i prihvate ponuda za kupnju plina. Time se trebalo prikazati da su poslovi dogovoreni u vrijeme kada su cijene plina bile znatno niže, iako su dogovori, prema sumnjama tužiteljstva, zapravo sklopljeni neposredno prije isporuka tijekom 2021. i 2022. godine.
Tko su ostali akteri i gdje je novac?
Osim Škugora i Leke, optužnicom su obuhvaćeni Škugorov otac Dane Škugor, odvjetnik i bivši predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak, Škugorov poslovni partner Goran Husić, bivša direktorica Plinare istočne Slavonije Marija Ratkić te direktor tvrtke EVN Croatia Plin Vlado Mandić. Optužena je i tvrtka OMS Ulaganje, koju su, prema navodima tužiteljstva, Šurjak i Husić osnovali za trgovinu plinom.
Prema USKOK-ovoj optužnici, od ukupno 158 milijuna eura ostvarene protupravne imovinske koristi Škugoru je trebalo pripasti 80,5 posto. Tužiteljstvo navodi da je dio novca završavao na računima drugih uključenih osoba, među ostalim i na računima njegova oca. Na početku istrage blokirana je imovina vrijedna oko 109 milijuna eura, od čega se približno 103 milijuna odnosilo na novac, dok je ostatak obuhvaćao fondove, kriptovalute, nekretnine i vozila.
Upravo je pitanje povrata novca jedno od najvažnijih u cijeloj aferi. Blokiranje imovine nije isto što i konačna naplata štete, a sudski postupci i odluke o imovini odvojena su pitanja od samog utvrđivanja kaznene odgovornosti. Nakon Lekine nagodbe ostaje vidjeti hoće li njegov primjer slijediti još netko od okrivljenika te kako će se dalje razvijati postupak protiv Škugora i ostalih. Za Inu i javnost ključno je pitanje koliko će od iznosa koji se povezuje s aferom na kraju doista biti vraćeno.
