Prevaranti sve češće koriste lažne oglase, poruke i pozive kako bi građane naveli da im predaju novac ili otkriju podatke s bankovnih kartica. Jedan od najnovijih slučajeva zabilježen je u Rijeci, gdje je 52-godišnjakinja zbog navodnog ulaganja u kriptovalute ostala bez više od 230.000 eura.
Žena je povjerovala oglasu koji je obećavao zaradu, a nakon prvog kontakta s navodnim posrednicima počela je uplaćivati sve veće iznose. Na kraju je ostala bez životne ušteđevine, a stručnjaci upozoravaju da je povrat novca izgubljenog u takvim prijevarama vrlo rijedak.
“Ono slučajeva što znam i što pratim, vrlo malo novca uspije se vratiti. Povremeno se otkrije neka veća napadačka ili kriminalna skupina, ali povrat novca gotovo je zanemariv”, kazao je Marko Gulan, savjetnik za sigurnost.
Lažna ulaganja i obećanja
Iz Policijske uprave primorsko-goranske objasnili su kako je prijevara započela i na koji su način počinitelji izvlačili novac od žrtve.
“Prema prikupljenim saznanjima, oštećena se u ožujku 2026. godine preko društvene mreže prijavila na oglas koji je nudio mogućnost zarade i ulaganja u kriptovalute uz početno ulaganje od 250 eura. Nakon unosa osobnih i kontakt podataka, s njom je u kontakt stupilo više nepoznatih osoba koje su je navele na višekratne uplate novčanih sredstava putem kriptovaluta, transakcija s bankovnih računa te prijenosa preko servisa za slanje novca”, poručili su iz policije.
Prevaranti često počinju manjim iznosima kako bi stekli povjerenje potencijalne žrtve. Pritom koriste lažne aplikacije i prikaze navodne dobiti, zbog čega žrtve mogu povjerovati da njihovo ulaganje donosi očekivane rezultate.
“Često se događa da vas najprije prevaranti namame nižim iznosima i obećanjima velike dobiti. Često se događa da se zapravo u aplikaciji preko koje se prikazuju rezultati vašeg navodnog ulaganja prikazuju nekakvi lažni prinosi, što uopće ne mora značiti da su vaša sredstva uložena u bilo kakvu imovinu”, kazala je Anamarija Staničić iz HANFA-e.
Ipak, prijevare s kriptovalutama samo su jedan od načina na koje kriminalci dolaze do novca. Sve češće koriste lažne poruke koje izgledaju kao da ih šalju banke, dostavne službe ili druge institucije, računajući na to da će građani reagirati bez provjere vjerodostojnosti pošiljatelja.
Upozorenja iz HNB-a
Iz Hrvatske narodne banke upozoravaju da postoje podaci koje građani nikada ne bi smjeli otkrivati osobama koje ih kontaktiraju predstavljajući se kao službenici banke.
“Nijedna službena osoba koja vas zove iz službene banke nikada neće tražiti vaš PIN, PIN za aplikaciju, jednokratne kodove kojima ulazite u svoje aplikacije u kojima potvrđujete plaćanja i neće vas tražiti onaj sigurnosni broj koji se nalazi na poleđini vaše kartice”, objasnila je Marijana Fabijančić iz Hrvatske narodne banke.
Da takve poruke mogu imati ozbiljne posljedice, pokazuje i slučaj iz Splita. Posljednjih dana četiri osobe s tog područja nasjele su na prijevaru i ostale bez gotovo 24.000 eura.
Prema riječima stručnjaka, jedan od razloga uspješnosti ovakvih napada jest činjenica da se počinitelji predstavljaju kao institucije kojima građani inače vjeruju. Tako žrtve lakše prihvaćaju njihove zahtjeve i ne posumnjaju da razgovaraju s prevarantima.
“Napadačima je najlakše se predstaviti kao autoritativno tijelo, kao banka, pošta, ministarstvo, policija. Ljudi imaju povjerenja u te institucije, povremeno i mi kao krajnji korisnici banci moramo dostavljati određene dokumente”, kazao je Gulan.
Bez obzira na to predstavljaju li se kao investicijski savjetnici, bankarski službenici ili djelatnici državnih institucija, prevaranti se oslanjaju na iste metode: obećavaju zaradu, stvaraju osjećaj povjerenja i potom traže novac ili povjerljive podatke. Zato je važno provjeriti svaki sumnjivi poziv i poruku te nikome ne otkrivati PIN-ove i jednokratne sigurnosne kodove.
