Slovenska vlada priprema pilot-projekt popisivanja romskog stanovništva, ali i istraživanje kojim bi se analizirale moguće zlouporabe socijalnih naknada. Planovi su već izazvali oštre reakcije dijela javnosti, a rasprava se otvorila oko svrhe prikupljanja podataka, pravnih uvjeta i mogućnosti stigmatizacije pojedinih skupina.
Javna agencija za znanstvenoistraživačku i inovacijsku djelatnost objavila je natječaj za istraživače koji bi trebali provesti navedene projekte, izvijestio je N1. Projekt je predložio Ured za narodnosti, a njegov je cilj razviti i provjeriti metodologiju za pilot-popis romske zajednice. Njime bi se trebale dobiti što preciznije i pouzdanije procjene o broju Roma, uz podatke razvrstane prema dobi, spolu i mjestu stanovanja. Natječaj pritom detaljno određuje dobne skupine koje bi bile obuhvaćene istraživanjem, od djece predškolske dobi do odraslih osoba.
Planirano je da se popis provede u 20 općina koje imaju romskog vijećnika te u još pet općina u kojima su evidentirana romska naselja. Kao moguće lokacije spominju se i Ljubljana i Maribor. Za projekt, koji su naručila tri ministarstva, osigurano je do 90.000 eura. Njime bi se trebala uspostaviti baza podataka, usporediti dobiveni rezultati s postojećim procjenama te pripremiti pravni i metodološki okvir za eventualna buduća popisivanja.
Popisivanje nacionalnosti i analiza socijalnih naknada
Većina projekata obuhvaćenih natječajem uklapa se u program rada vlade Janeza Janše. Plan prikupljanja podataka o romskom stanovništvu povezuje se i sa stavom Jelke Godec, predsjednice zastupničkog kluba SDS-a, koja je za portal Domovina izjavila da bi Slovenija trebala “ponovno uvesti popisivanje nacionalnosti, vjeroispovijesti i tako dalje”. “Slovenija je jedna od rijetkih država na svijetu koja prilikom popisa stanovništva ne pita za vjeroispovijest i nacionalnost. S tog aspekta imamo i poteškoće, s obzirom na to da slovenski ustav pripadnicima određenih nacionalnosti daje posebna prava, a mi ih ne smijemo čak ni prebrojiti”, rekao je.
Romska zajednica u Sloveniji nema ista ustavna prava kao mađarska i talijanska manjina, no Ustav joj jamči zaštitu i prava koja se uređuju posebnim zakonom. Prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti pritom je posebno osjetljivo pitanje, a takvo izjašnjavanje ne smije biti obvezno. Iz Ureda za narodnosti, koji vodi vršitelj dužnosti ravnatelja Gregor Perič, član SDS-a, objasnili su da su predložili istraživanje zbog nedostatka aktualnih i pouzdanih podataka o broju Roma i njihovim životnim okolnostima. “Nedostatak odgovarajućih podataka otežava planiranje mjera za poboljšanje njihova položaja i praćenje njihove učinkovitosti”, navode iz Ureda.
Dodaju kako bi kvalitetniji podaci trebali pomoći u oblikovanju javnih politika, osobito u područjima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja. Podaci bi poslužili i za praćenje provedbe Nacionalnog programa mjera za Rome do 2030. godine. U prvoj fazi pilot-projekta namjeravaju provjeriti kako podatke prikupljati na metodološki pouzdan, pravno dopušten i romskoj zajednici prihvatljiv način. Tilen Štajnpihler Božič, izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani, za N1 Slovenija objasnio je da prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti samo po sebi ne predstavlja diskriminaciju ako se poštuju odgovarajuće zaštitne mjere. “Sudjelovanje u takvom prikupljanju podataka mora biti dobrovoljno, temeljiti se na vlastitom izjašnjavanju, a podaci se smiju prikupljati samo u zbirnom obliku, tako da se iz njih ne može identificirati konkretna osoba. Ključna je svrha, koja mora biti povezana s naporima da se spriječi diskriminacija i poboljša položaj ranjivih skupina”, rekao je. Ipak, smatra da se samo na temelju natječaja, koji je “široko i mjestimice nespretno formuliran”, ne može utvrditi hoće li navedeni uvjeti biti ispunjeni.
Akademska zajednica upozorava na opasnost od stigmatizacije
Pučka pravobraniteljica Simona Bavdek Drenik upozorila je da za prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti u takvom opsegu nedostaje odgovarajuća pravna osnova. “Legitimnost ciljeva istraživanja ne može zamijeniti odgovarajuću pravnu osnovu i druga propisana jamstva”, poručila je. Sličnu je zabrinutost izrazila i informacijska povjerenica Jelena Virant Burnik. Upozorila je da se iz sadržaja natječaja ne može procijeniti bi li obrada podataka bila zakonita jer nisu jasno određene pravne osnove ni način prikupljanja podataka. Protiv natječaja javnim su se pismom oglasili predstavnici Pedagoškog fakulteta u Ljubljani, Pedagoškog instituta, ZRC-a SAZU, Instituta za kriminologiju, Fakulteta za socijalni rad te predsjednik Saveza Roma Slovenije Jožek Horvat Muc.
Smatraju da je problematično već samo polazište natječaja jer “Romi ponovno izričito i u znanstvenom novogovoru postaju ‘populacija’, oni ‘drugi’, ‘ne-naši’”. Potpisnici su upozorili da brojčani podaci mogu prikriti ili zamagliti stvarne probleme. Podsjetili su i na povijesna iskustva, među kojima je nacističko popisivanje Roma, zbog kojih takve inicijative zahtijevaju poseban oprez. Kritike su uputili i drugom istraživanju predviđenom natječajem, pod nazivom “Analizu rizika i zlouporaba socijalnih naknada te učinkovitosti sankcija”. Projekt je naručilo Ministarstvo demografije, obitelji i socijalnih pitanja, koje vodi Mateja Ribič. Među ciljevima istraživanja navodi se prepoznavanje skupina koje imaju najveći rizik od zlouporabe socijalnih naknada, razvoj “modela odgovornog korisnika” te proučavanje učinaka smanjenja ili ukidanja naknada kao oblika sankcije.
Potpisnici pisma smatraju da takav pristup može usmjeriti istraživanje prema označavanju pojedinih skupina kao problematičnih te potaknuti propitivanje njihovih zakonskih prava. “Umjesto etičkog i osjetljivog istraživanja životnih okolnosti, potreba i načina uklanjanja strukturnih nejednakosti i siromaštva, takvo postavljanje problema vodi prema isključivanju i stigmatizaciji”, stoji u pismu. Svoje su obraćanje zaključili upozorenjem na moguće posljedice takvog pristupa društvenim problemima: “Kada birokratsko popisivanje postane odgovor na brojne složene društvene probleme, kada se to zaogrće znanstvenošću i kada, odnosno ako, postoje istraživači koji će se na takav poziv i odazvati, kao da je doista riječ o neutralnom primijenjenom društvenom istraživanju, tada smo već prešli nevidljivu granicu koja nas dijeli od barbarstva.”
