Napadi na brodove u Crnom moru posljednjih su tjedana sve učestaliji, a posljedice su ozbiljne. U osam napada život je izgubilo ukupno 28 pomoraca. O sigurnosnim rizicima za hrvatske pomorce, njihovu broju u tom području i mogućnosti uvođenja dodatne zaštite govorio je za HRT Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Orlić je potvrdio da na brodu koji je posljednji bio meta napada nije bilo hrvatskih pomoraca. Ipak, upozorio je da opasnosti nisu ograničene samo na Crno more. Među područjima s povećanim rizikom izdvojio je Hormuški tjesnac, zapadnu obalu Afrike, vode uz Venezuelu te pojedine dijelove Indijskog oceana.
“Hrvatski pomorci plove svim svjetskim morima i svakodnevno su izloženi opasnostima”, rekao je. Prema Orlićevim riječima, Hrvatska ima nešto više od 15.000 pomoraca koji plove međunarodnim vodama, a njih 107 trenutačno se nalazi na brodovima u Crnom moru. Pritom u tom području nema brodova pod hrvatskom zastavom jer hrvatski pomorci uglavnom rade na brodovima koji plove pod zastavama drugih država. “U Crnom moru nalazi se oko 1500 brodova stranih zastava, a kada se izuzmu brodovi zemalja koje okružuju to područje i uglavnom služe nacionalnoj plovidbi, ostaje oko 750 brodova u međunarodnoj plovidbi. Na tih 750 brodova danas je bilo 107 hrvatskih pomoraca”, rekao je Orlić.
Proglašenje ratne zone donijelo bi pomorcima veće naknade
Ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe podržao je inicijativu Sindikata pomoraca Hrvatske da se područje Crnog mora uz obale Bugarske i Rumunjske proglasi ratnom zonom. “Sve ono što ide u korist pomoraca, mi kao administracija ćemo podržati”, poručio je. Kako je objasnio, Crno more već je proglašeno ratnom zonom, ali ta odluka ne obuhvaća teritorijalna mora Bugarske, Rumunjske i Turske. Sindikat stoga traži da se status ratne zone proširi i na ta područja. Takva bi odluka pomorcima omogućila da odbiju plovidbu kroz ratnu zonu i iskrcaju se s broda. Oni koji bi ipak odlučili nastaviti plovidbu imali bi pravo na dodatne naknade.
“Oni koji ipak odluče ploviti ratnom zonom imali bi pravo na dvostruke dnevnice i dvostruku odštetu u slučaju nesreće”, objasnio je Orlić. Govoreći o tome tko je odgovoran za sigurnost pomoraca, Orlić je istaknuo da je ta obveza na brodaru, s kojim pomorac sklapa ugovor. Dodao je da su odnosi na brodu, uključujući plaće i obveze, regulirani međunarodnim konvencijama. “Ako imate lošeg brodara, ako brodar napusti brod i pomorac ostane sam na brodu, u tom trenutku uskaču i država i sindikat”, objasnio je.
U takvim slučajevima pomoć može pružiti i država, primjerice diplomatskim pritiscima na državu u kojoj je brodar registriran ili na državu na čijem se području nalazi pomorac.
