Europa ulazi u zimu s povijesno niskim zalihama plina i ne može podnijeti daljnje poremećaje u opskrbi, upozorio je Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), dok rat koji SAD i Izrael vode protiv Irana remeti globalne opskrbne lance.
U intervjuu za Al Jazeeru, koji je dao u srijedu na marginama međunarodne konferencije u Berlinu, Birol je rekao da poremećaji u opskrbi energijom zbog situacije u Hormuškom tjesnacu pogađaju sve regije u svijetu, ali da je Europa posebno ranjiva. Prema njegovim riječima, u nadolazećim mjesecima vjerojatno će doći do rasta cijena ukapljenog prirodnog plina (LNG), čak i ako se mir danas ponovno uspostavi u Perzijskom zaljevu. O tome u subotu piše Jutarnji list.
“Najbolji dan za primirje bio bi jučer”, rekao je taj energetski ekonomist, čija agencija savjetuje bogate zemlje članice i koordinira hitne mjere u kriznim situacijama. “Europske zemlje u pravilu prije zime raspolažu velikim zalihama plina, ali zalihe s kojima ulazimo u ovu zimu znatno su niže od povijesnog prosjeka”, rekao je. Dodao je da se Europa za plin natječe s azijskim zemljama, koje još više ovise o opskrbi s Bliskog istoka.
“Mislim da bismo, ako nas zadesi oštra zima, mogli svjedočiti višim cijenama prirodnog plina u Europi”, rekao je Birol, dodajući da sve izraženija politizacija energetike dodatno povećava neizvjesnost. “Europi ove, ali i iduće godine, neće biti lako”, upozorio je.
Europske zemlje već se dugo oslanjaju na uvezeni plin za proizvodnju električne energije potrebne industriji i grijanje domova tijekom hladnih zimskih mjeseci. Prije početka rata Hormuškim je tjesnacem prolazilo gotovo deset posto europskog LNG-a. No, iranski napadi na brodove drastično su smanjili uvoz. S dolaskom zimskih hladnoća, skladišta prirodnog plina u Europskoj uniji popunjena su tek 72 posto, u usporedbi s uobičajenih 90 posto. Prema procjenama analitičara, taj manjak odgovara količini energije potrebnoj za opskrbu od 10 do 12 milijuna kućanstava. Prema medijskim izvješćima, ministri energetike država članica EU-a sada razmatraju trebaju li pozvati kućanstva i tvrtke na ograničavanje potrošnje, kako piše Al Jazeera.
Birol je također rekao kako već dugo razmišlja o opasnostima oslanjanja na Hormuški tjesnac. Štoviše, kako je naveo, jedno od uobičajenih pitanja koja postavlja kandidatima za posao u svojoj agenciji jest: ‘Što biste učinili kada bi se tjesnac zatvorio danas?‘ Posljedice takvog scenarija nisu ga nimalo iznenadile. Dodao je da su izbijanja sukoba i napetosti u alternativnom pomorskom prolazu, tjesnacu Bab al-Mandab, samo dodatno pogoršali situaciju. “Doista sam razočaran što vlade nisu poduzele potrebne mjere. Sada svi žure i poduzimaju mjere. Zemlje Bliskog istoka grade nove plinovode i proširuju postojeće kako bi zaobišle Hormuški tjesnac… No, prema mojem mišljenju, ti su napori trebali biti poduzeti mnogo ranije”.
Rekordni uvoz: EU je ove godine platila 7,9 milijardi eura za ruski Jamal LNG plin
‘Godinama smo upozoravali EU‘
Europska unija, čije su zastarjele rafinerije posljednjih godina prerađivale sve manje sirove nafte, suočava se i s manjkom uvezenih rafiniranih naftnih proizvoda, poput dizelskog goriva koje pokreće kamionski promet te opskrbljuje poljoprivredni i industrijski sektor Unije. Birol je rekao da ukrajinski napadi na ruske rafinerije također pridonose nadolazećoj nestašici dizelskog goriva. Prema njegovim riječima, prestala je stizati otprilike trećina ruskih isporuka.
Kada su se zemlje skupine G7 u ožujku dogovorile o stavljanju 400 milijuna barela sirove nafte i dizelskog goriva iz strateških rezervi na raspolaganje tržištu, upravo je Birol koordinirao plasman tih interventnih zaliha na svjetska tržišta. Bio je to treći put da je morao nadzirati puštanje nafte iz hitnih rezervi od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Navodi kako je njegova agencija godinama upozoravala da je Europska unija previše ovisna o ruskim energentima te da se prerano odrekla električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama, koja je državama omogućavala veću energetsku samostalnost. Nakon ruske invazije na Ukrajinu njegova su se upozorenja pokazala opravdanima kada je Moskva, kao odgovor na sankcije, smanjila isporuke plina. EU planira trajno ukinuti uvoz ruskog plina, no usred krize u Perzijskom zaljevu pojedine članice, poput Francuske, ponovno su povećale narudžbe.
Stručnjaci iz industrije smatraju da interventne rezerve puštene na tržište imaju ograničen učinak jer bi, prema nekim procjenama, mogle pokriti potrebe samo tijekom nekoliko mjeseci. Birol, međutim, tvrdi da je njegova agencija zabilježila konkretan učinak – cijena nafte, koja je naglo rasla, pala je za 20 dolara odmah nakon što su se zemlje G7 ranije ovog mjeseca dogovorile o puštanju 100 milijuna barela sirove nafte i dizelskog goriva iz rezervi. Cijene su, međutim, ponovno počele rasti. Cijena plina porasla je za 140 posto od veljače, a sirova nafta Brent trguje se po cijeni znatno višoj od 100 dolara po barelu.
Popustili pred američkim pritiskom: skupina G7 dogovorila otpuštanje dizela i nafte iz zaliha
Bez prostora za ublažavanje novih poremećaja: ‘Nikad duže sjene‘
Bez obzira na daljnji razvoj događaja, posljedice rata osjećat će se mjesecima, istaknuo je Birol, dodajući da je sukob nepovratno promijenio način na koji će se energenti prevoziti diljem svijeta. Prema Birolovim riječima, rat mijenja i političke prilike u Europi. Rusija je koristila plin kao oružje, dok populističke stranke, od Francuske do Njemačke, iskorištavaju sve veće nezadovoljstvo građana kako bi vlade političkog centra prikazale kao nesposobne.
“Nikada dosad nisam vidio da geopolitika baca tako dugačku i mračnu sjenu na energetski sektor”, rekao je Birol za Al Jazeeru. “Svijet je prošao kroz mnoga teška razdoblja, ali ovo je najgore kada je riječ o dominaciji geopolitike nad energetskim sektorom. Energija se trenutačno ne promatra kao poslovna djelatnost, nego kao sredstvo političkog pritiska. Kao čovjeka iz energetskog sektora, to me zabrinjava”, upozorio je.
Europska unija još uvijek raspolaže s približno 80 posto svojih interventnih zaliha, a Birol se nada da neće morati nadzirati njihovo puštanje na tržište i četvrti put. Ipak, upozorio je da globalni sustav opskrbe više ne može podnijeti dodatne poremećaje. “Iskreno se nadam da će oba tjesnaca uskoro biti bezuvjetno otvorena. U suprotnom, u energetskom sektoru više nemamo mnogo prostora za ublažavanje novih poremećaja kako bismo cijene zadržali na određenoj razini, kakva je danas”, zaključio je Fatih Birol.
Blic analiza Zorana Metera: EU ‘zalijevanje Sahare’ i Trumpov ‘globalni Triumvirat’ s Putinom i Xijem
