Srbija u nedjelju izlazi na prijevremene parlamentarne izbore nakon gotovo dvije godine studentskih prosvjeda, političkih sukoba i sve ozbiljnijih optužbi na račun vlasti Aleksandra Vučića. U zemlji u kojoj Srpska napredna stranka (SNS) dominira političkom scenom već 14 godina, studentski pokret prerastao je iz prosvjedne inicijative u organiziranu političku snagu koja se prvi put pokušava izboriti za vlast. Uoči izbora za Dnevno je progovorio je izvor iz Studentske liste, koji ne skriva ogorčenje političkim prilikama u Srbiji, a posebno načinom na koji se vlast odnosi prema svojim kritičarima.
“Meni se čini da je u Srbiji odavno prestalo biti pitanje tko je za vlast, a tko za oporbu. Ovdje je pitanje imamo li mi uopće demokraciju ili je samo glumimo dok se sve odluke donose na jednom mjestu”, rekao je naš sugovornik. Njegove riječi dolaze u trenutku kada se završnica kampanje odvija uz ozbiljna upozorenja izbornih promatrača. Organizacija CRTA zabilježila je 116 incidenata fizičkog nasilja i verbalnih prijetnji tijekom predizbornog razdoblja, a upozorila je i na pritiske na birače, zlouporabu državnih resursa te izrazitu neravnopravnost u medijskoj zastupljenosti.
Politička kriza koja je dovela do prijevremenih izbora započela je nakon urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu 1. studenoga 2024., kada je poginulo 16 ljudi. Studentski zahtjevi za utvrđivanjem odgovornosti i objavom dokumentacije o obnovi kolodvora postupno su prerasli u masovne prosvjede oporbe protiv korupcije i političkog utjecaja na državne institucije. Pokret je u međuvremenu okupio i brojne profesore, stručnjake te građane koji ranije nisu bili politički aktivni. Ono što je počelo kao zahtjev za odgovornošću zbog jedne tragedije završilo je izravnim političkim sukobom s najmoćnijim čovjekom u Srbiji.
Sve se pretvorilo u političko ludilo
“Ne možeš govoriti o stabilnosti, a da se ljudi boje nasilja, da se na studente vrši pritisak i da se svakoga tko drukčije misli proglašava državnim neprijateljem. Ovo što gledamo posljednjih godina, a osobito način na koji se Aleksandar Vučić obračunava sa svojim kritičarima, nadilazi normalnu političku borbu. Sve se pretvorilo u neku vrstu političkog ludila u kojem se agresija predstavlja kao snaga, a zastrašivanje kao državna politika”, upozorava izvor iz Studentske liste u razgovoru za Dnevno.hr.
Da upozorenja o pritiscima nisu ograničena samo na političku retoriku, pokazuje i posljednje izvješće CRTA-e, objavljeno 22. listopada. Organizacija navodi da su kampanju obilježili nasilje, prijetnje, ometanje oporbenih aktivnosti i korištenje institucija za stranačku mobilizaciju. Prema njezinim nalazima, predstavnici vlasti zauzimali su gotovo tri četvrtine vremena posvećenog političkim akterima na televizijama s nacionalnom pokrivenošću. Dodatne sumnje izaziva birački popis koji nije prošao neovisnu reviziju. Radio Slobodna Europa objavio je i nalaze o približno 500.000 birača evidentiranih bez potpune adrese, što otvara nova pitanja o mogućim nepravilnostima. Riječ je o upozorenjima i utvrđenim problemima u izbornom procesu, a ne o dokazu da je rezultat predstojećeg glasovanja unaprijed određen.
Vučić je, s druge strane, tijekom kampanje studentski pokret i njegove pristaše optuživao za pokušaje destabilizacije Srbije te povezanost sa stranim interesima. Njegova politička poruka temelji se na stabilnosti, kontinuitetu i zaštiti državnih interesa. No ovogodišnji izbori imaju i dodatnu dimenziju. Vučić je 27. rujna podnio ostavku na predsjedničku dužnost, sedam mjeseci prije isteka mandata, kako bi mogao predvoditi svoju političku opciju i pokušati preuzeti mjesto premijera. Predsjedničke ovlasti privremeno je preuzela Ana Brnabić, dok bi novi predsjednički izbori trebali biti održani do kraja godine.
‘Trećeg nema’
Takav potez ponovno je otvorio pitanje odnosa formalnih državnih funkcija i stvarne političke moći u Srbiji. Vučić je tijekom godina na predsjedničkoj dužnosti ostao središnja figura vladajuće stranke, a sada nastoji svoju političku poziciju potvrditi kroz parlamentarne izbore. Istodobno, Studentska lista svoju kampanju temelji upravo na kritici koncentracije vlasti, političkog utjecaja na institucije i nedostatka odgovornosti. Sukob dviju lista zato se ne svodi samo na razlike u programima, nego i na suprotstavljena shvaćanja načina na koji bi država trebala funkcionirati.
U četvrtak navečer tisuće građana okupili su se na završnom skupu studentskog pokreta u Beogradu. Prema procjeni neovisne organizacije Arhiv javnih skupova, na okupljanju je bilo približno 150.000 ljudi. Studentska lista u kampanji je naglasak stavila na borbu protiv korupcije, neovisnost institucija i odgovornost državnih dužnosnika, dok je velik dio oporbenih stranaka odlučio podržati studentski pokret umjesto da se s njime natječe za iste birače. Vučićeva politička opcija istodobno je organizirala vlastite skupove, a predsjednik SNS-a u završnici kampanje poručivao je da očekuje izbornu pobjedu.
Naš sugovornik pritom ne tvrdi da je studentski pokret bez pogrešaka niti da bi sama promjena vlasti riješila sve probleme. Njegova je kritika usmjerena na političke okolnosti u kojima se, prema njegovim riječima, zahtjevi za elementarnim demokratskim standardima tretiraju kao neprijateljsko djelovanje protiv države.v “Moram biti za studente, ne zato što mislim da su studenti bezgrešni, nego zato što je postalo nenormalno da se za normalne stvari moraš boriti kao da si neprijatelj vlastite države. Ili imamo demokraciju, institucije i slobodne izbore ili samo glumimo demokraciju dok jedan čovjek pokušava odlučivati o svemu. Trećega nema”, zaključuje izvor iz Studentske liste za Dnevno.hr.
