Hrvatska bi prema trenutačnom prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije od 2028. do 2034. godine trebala biti u plusu oko sedam milijardi eura u odnosu na sredstva koja će uplaćivati u europski proračun, izjavio je premijer Andrej Plenković u razgovoru za Novi list.
Govoreći na konferenciji o regionalnom razvoju i korištenju europskih sredstava u Šibeniku, dan nakon obilježavanja deset godina na čelu Vlade, Plenković je istaknuo da bi Hrvatska, računajući razdoblje od 2016. do kraja 2034. godine, kumulativno trebala ostvariti pozitivan saldo veći od 30 milijardi eura.
Pritom je objasnio da se procjena od sedam milijardi eura odnosi na razliku između sredstava koja će Hrvatska uplaćivati u proračun EU-a i iznosa koji će joj biti unaprijed namijenjen u novom financijskom razdoblju. Uz ta sredstva, hrvatske tvrtke i drugi korisnici mogu se natjecati i za financiranje u okviru europskih programa usmjerenih na konkurentnost.
Kohezijska i poljoprivredna politika
Plenković je naglasio da je za Hrvatsku posebno važno očuvati sredstva za tradicionalne europske politike, uključujući kohezijsku i poljoprivrednu politiku te ribarstvo. Istodobno, smatra da dovoljno sredstava treba usmjeriti u jačanje europske konkurentnosti, sigurnosti i međunarodnog položaja.
Govoreći o učincima članstva u Europskoj uniji, premijer je ocijenio da Hrvatska bez europskih sredstava ne bi ostvarila tako snažan gospodarski rast niti bi imala jednaku potporu tijekom kriza.
“Sigurno je da bez europskih sredstava ne bi hrvatski BDP toliko snažno rastao, niti bismo imali tako snažan oslonac u krizama”, rekao je Plenković.
Dodao je da je Hrvatska 2016. godine, kada je preuzeo Vladu, bila na 62 posto prosječne razvijenosti EU-a, dok je danas na 78 posto.
Pritom je odbacio kritike da su europska sredstva prvenstveno ulagana u infrastrukturu, a premalo u gospodarstvo, istaknuvši da su prometna, energetska i digitalna infrastruktura preduvjeti daljnjeg razvoja.
Više ulaganja u konkurentnost i obranu
Plenković očekuje da će i mala i srednja poduzeća u sljedećem financijskom razdoblju imati više prilika za korištenje europskih sredstava, posebno u kontekstu potrebe za jačanjem konkurentnosti europskog gospodarstva.
Upozorio je na trgovinski deficit Europske unije s Kinom, koji je prema njegovim riječima dosegnuo 370 milijardi eura godišnje, te na američku carinsku politiku i rusku agresiju na Ukrajinu. Ocijenio je da ti izazovi utječu na strukturu europskog proračuna i povećavaju potrebu za ulaganjima u sigurnost i obranu.
Govoreći o hrvatskim obrambenim izdvajanjima, rekao je da je Hrvatska premašila dva posto BDP-a te da joj je cilj do 2035. godine dosegnuti 3,5 posto BDP-a za obranu i dodatnih 1,5 posto za povezane aktivnosti.
Osvrnuo se i na američkog predsjednika Donalda Trumpa te njegove poteze povezane s Rusijom. Plenković je ocijenio da bi američki dogovor o izvozu ruskog dizelskog goriva na američko tržište narušio režim sankcija za uvoz ruskih fosilnih goriva. Pritom je taj potez povezao s političkim okolnostima uoči američkih izbora.
Migracije i socijalne posljedice krize u Europi
Premijer je komentirao i prosvjede u europskim metropolama te stanje Europske unije u gospodarskom i socijalnom smislu. Kao jedan od važnih čimbenika izdvojio je posljedice migracijske krize iz 2015. i 2016. godine, ali i nezadovoljstvo dijela stanovništva obrazovnim sustavom te rastom životnih troškova i cijena energenata.
Istaknuo je da je hrvatska Vlada intervencijama nastojala očuvati socijalnu koheziju i ublažiti posljedice krize, posebno ograničavanjem rasta cijena struje, plina i goriva.
“Da nismo intervenirali i da smo sve prepustili tržištu da odredi, zaista se pitam gdje bi Hrvatska danas bila u političkom, gospodarskom i socijalnom smislu”, rekao je Plenković.
Govoreći o proširenju Europske unije, osvrnuo se i na odnose s Crnom Gorom, istaknuvši da Hrvatska podupire njezino članstvo, ali očekuje rješavanje otvorenih pitanja povezanih s dobrosusjedskim odnosima i pojedinim povijesnim temama. Posebno je izdvojio pitanja povezana s Kotorom i spomen-pločom u nekadašnjem logoru Morinj.
Premijer je zaključio da će pregovori o novom europskom proračunu biti obilježeni nastojanjima pojedinih velikih država članica da smanje ukupni iznos proračuna, zbog čega Hrvatska nastoji zaštititi sredstva važna za svoj razvoj i nastavak približavanja razvijenijim članicama Unije.
Cijeli intervju Tihane Tomičić iz Novog lista s premijerom Plenkovićem čitajte OVDJE.
