Most je kritizirao reformu strukovnog obrazovanja, upozoravajući da se povećanjem satnice Hrvatskog jezika i Matematike istodobno smanjuje prostor za druge predmete općeg obrazovanja. Smatraju da se tako ne rješavaju problemi u obrazovnom sustavu, nego se učenicima ograničava stjecanje šireg znanja, a kriteriji državne mature prilagođavaju posljedicama takvih promjena.
Povećanje broja sati Hrvatskog jezika i Matematike u četverogodišnjim strukovnim školama obrazloženo je potrebom da se učenike pripremi za državnu maturu. No iz Mosta poručuju da sama veća satnica ne jamči bolje rezultate ako nastavni programi nisu kvalitetno osmišljeni.
„Ne možemo raspravljati samo o tome znaju li učenici napisati esej, a zanemariti pitanje što oni uopće znaju i na temelju čega bi taj esej trebali napisati. Kako će učenik kvalitetno razumjeti hrvatski jezik, književnost i kulturni kontekst ako mu istodobno smanjujemo nastavu hrvatske i opće povijesti?”, poručuju iz Mosta.
Manje prostora za opće obrazovanje
Stranka smatra da se državna matura ne bi trebala prilagođavati nedostacima nastavnih programa i slabim radnim navikama dijela učenika, nego da bi obrazovni sustav trebao osigurati kvalitetnu pripremu za ispite. Pritom upozoravaju da su pragovi prolaznosti iz Matematike na B razini i Hrvatskog jezika već vrlo niski.
U Mostu problem povezuju i sa širom reformom strukovnog obrazovanja, koju su tijekom 2024. promovirali Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te predstavnici poslodavaca i obrtnika.
Upozoravaju da novi kadrovski uvjeti omogućuju sve veći ulazak ekonomista, pravnika i inženjera u nastavu strukovnih škola, uključujući osobe koje prethodno nisu radile ni u realnom sektoru ni u školstvu. Istodobno se, tvrde, smanjuje prostor za nastavnike Povijesti, Biologije, Kemije, Fizike i Geografije.
Iako su nastavnici Hrvatskog jezika i Matematike dobili veću satnicu, iz Mosta ističu da time nisu riješeni problemi sadržaja i kvalitete nastave. Dodaju da među nastavnicima postoji nezadovoljstvo novim kurikulima.
Posebno upozoravaju na položaj Povijesti, koja je nakon protivljenja nastavnika i pritiska javnosti i institucija prema Ministarstvu i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ostala u programu, ali s jednim satom tjedno tijekom prva tri razreda srednje strukovne škole. Mogućnost dodatnih modula pritom ovisi o odluci ravnatelja i opterećenosti učenika.
„Jedan sat Povijesti tjedno teško može učeniku dati ozbiljno razumijevanje hrvatske i svjetske povijesti. A bez tog znanja teško možemo očekivati kvalitetno razumijevanje književnosti, društva, kulture i jezika. Hrvatski jezik ne postoji izvan povijesnog i kulturnog konteksta”, ističu iz Mosta.
Upozoravaju na manjak općeg znanja
Most smatra da rasprava o državnoj maturi mora početi pitanjem kvalitete nastave, a ne stalnim prilagođavanjem ispitnih kriterija. Ako učenici četverogodišnjih strukovnih škola moraju polagati državnu maturu, poručuju, tijekom školovanja moraju dobiti sadržaje i znanja koji će ih za nju doista pripremiti.
Povećanje satnice Hrvatskog jezika i Matematike, dodaju, ne bi smjelo biti opravdanje za smanjivanje općeg obrazovanja. Učenicima strukovnih škola nije potrebna samo stručna kvalifikacija nego i znanje koje će im omogućiti nastavak obrazovanja, bolje razumijevanje društva i ravnopravno sudjelovanje u javnom životu.
„Problem nije u tome što učenici strukovnih škola imaju više Hrvatskog jezika ili Matematike. Problem je što im istodobno smanjujemo Povijest, Geografiju, Biologiju, Kemiju i Fiziku, a onda se čudimo manjku općeg znanja i tome prilagođavamo državnu maturu. Snižavanje kriterija ne može biti zamjena za kvalitetno obrazovanje”, zaključuju iz Mosta.
