Morski otpad nije samo ružan prizor na plaži. On ugrožava morske organizme, sigurnost plovidbe, ribarstvo, turizam i kvalitetu života uz more. Najveći dio problema nastaje na kopnu, a jednom kada otpad dospije u more, njegovo uklanjanje postaje složeno i skupo.
Što sve nazivamo morskim otpadom
Morski otpad obuhvaća svaki postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji je čovjek odbacio, a koji je izravno ili neizravno završio u morskom okolišu. U more može dospjeti s plaža i brodova, ali i rijekama, oborinskom odvodnjom, kanalizacijom ili vjetrom. Zato predmet pronađen na obali ne mora nužno potjecati iz mjesta na kojem je pronađen.
Procjenjuje se da oko 80 posto morskog otpada potječe iz kopnenih izvora. Ostatak je povezan s aktivnostima na moru, poput pomorskog prometa, ribarstva, akvakulture i neodgovornog odlaganja. Otpad se pojavljuje na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu i na obali, ali najveći dio s vremenom tone. Prema procjenama navedenima u dostavljenim stručnim materijalima, gotovo 70 posto otpada koji s kopna dospije u more završava na dnu.
Plastika ostaje desetljećima
Plastika je najzastupljenija i najproblematičnija sastavnica morskog otpada. Lako se prenosi vjetrom i morskim strujama, dugo se zadržava u okolišu i postupno se usitnjava na sve manje dijelove. Veći predmeti mogu zarobiti ili ozlijediti ribe, kornjače, morske ptice i sisavce, dok sitnije čestice organizmi mogu zamijeniti za hranu.
Posljedice nisu samo ekološke. Otpad oštećuje ribolovne alate i plovila, smanjuje privlačnost obale, povećava troškove čišćenja i može ugroziti sigurnost ljudi. Poseban su problem izgubljeni ribolovni alati koji nastavljaju loviti i nakon što više nisu pod nadzorom ribara.
Čišćenje je važno, ali prevencija je ključna
Akcije čišćenja plaža i podmorja neposredno uklanjaju dio otpada i snažno djeluju na podizanje svijesti. Ipak, same ne mogu zaustaviti stalni priljev novih količina. Potrebno je istodobno poboljšavati gospodarenje otpadom na kopnu, sprječavati nastanak otpada, odgovorno koristiti plastiku i sustavno pratiti što se u moru pronalazi.
Jadran je malo i poluzatvoreno more koje dijelimo sa susjednim državama. Zbog toga morski otpad nije problem pojedinog mjesta ni jedne institucije. Trajno rješenje zahtijeva suradnju gradova, komunalnih društava, znanstvenika, udruga, ribara, ronilaca i građana – prije svega djelovanje na izvoru, prije nego što otpad dođe do mora.
dr. sc. Pero Tutman
