Geografija je jedan od temeljnih predmeta obrazovanja. Doduše, možda u školi i nije toliko važna kao materinji i engleski jezik ili matematika, ali, uz povijest, geografija je predmet koji sadrži široko opće znanje koje nam treba u svakodnevici – od turističkih putovanja do sudjelovanja u kvizovima.
Prema dostupnim izvorima, nije jasno kakav je Donald Trump bio u geografiji u školi i na fakultetu. Međutim, svojim nepromišljenim i hazarderskim potezima odaje dojam čovjeka kojemu do geografije nije posebno stalo. Štoviše, aktualni američki predsjednik vrši eklatantno nasilje prema geografiji kao struci i grani znanosti koja nam pomaže razlikovati gradove, sela, planine, mora, zaljeve, visoravni…
U svom drugom mandatu Trump je napravio nekoliko frapantnih promjena geografskih pojmova u Sjedinjenim Državama za koje nema nikakvo racionalno niti znanstveno uporište. Promjene služe isključivo u nacionalističke svrhe, ili bolje kazano: Trump preimenuje geografske pojmove kako bi sebi napravio imidž većeg američkog domoljuba u javnosti.
Siječanj 2025. – Meksički zaljev i planina Denali
Čim je došao drugi put u Ovalni ured Bijele kuće kontroverzni predsjednik uhvatio se zemljopisa. Donio je naredbu koja je uvela dvije značajne promjene: Meksički zaljev preimenovan je u Američki zaljev (eng. Gulf of America), dok je najvišoj planini Sjeverne Amerike, koja se nalazi na Aljasci, najvišem vrhu vraćen nekadašnji naziv Mount McKinley.
Trump je učinio promjenu naziva slavnog zaljeva na koji izlaze Florida, Teksas i druge američke savezne države formalno iz razloga nacionalnog brendiranja, a ustvari zbog vlastite vatrene antimeksičke retorike. Otkad je ušao u politiku Trump Meksiko prikazuje kao narko-državu, a Meksikance kao kriminalce koji ilegalno uvoze drogu i ljude upitnog morala u SAD. Iako je Meksiko zemlja s ogromnim problemima vezanima za nasilje narko-kartela, nedvojbeno je kako Trump gaji prema Meksikancima veliku netrpeljivost i rasistički odnos.
Slično je i kod preimenovanja Denalija u Mount McKinley. Američki predsjednik Barack Obama 2015. godine vratio je planinskom vrhu njegov izvorni domorodački naziv Denali, koji na jeziku Koyukon znači „visok“. Trump je formalno vratio naziv Mount McKinley kako bi odao počast 25. američkom predsjedniku Williamu McKinleyju, ali evidentno je kako osim toga motiva postoje i motivi brisanja indijanskog naslijeđa. Ni Indijance Trump nimalo ne preferira, što se vidi po tome što političke oponente naziva imenom Pocahontas – kći američkog domorodačkog poglavice Powhatana.
U Trumpovoj izvršnoj uredbi navedeno je da je za službeno preimenovanje potrebno odobrenje američkog Kongresa, ali je istodobno naloženo saveznim institucijama da do tada koriste nova imena. Platforme Google i Apple u međuvremenu su ažurirale svoje kartografske usluge kako bi odražavale promjenu naziva. Associated Press nastavio je vodeno područje nazivati Meksičkim zaljevom, zbog čega je Bijela kuća toj novinskoj agenciji zabranila pristup nekim događajima za medije.
Veljača – lipanj 2025. –američke vojne baze
Sljedeću promjenu nije naredio osobno Trump već jedan od njegovih doglavnika – ministar obrane Pete Hegseth, ali sukladno predsjednikovim željama. Naime, prije tri godine administracija Joea Bidena promijenila je nazive vojnih baza američke kopnene vojske koje su nosile imena vođa Konfederacije Američkih Država – poražene rasističke strane u Američkom građanskom ratu.
Umjesto njih uvedena su imena dobitnika Medalje časti, istaknutih vojnih zapovjednika i drugih ratnih heroja, uključujući žene i pripadnike rasnih manjina. Hegseth je tijekom 2025. nizom odluka poništio te promjene i vratio nazive Fort Walker, Fort Benning, Fort Pickett, Fort Lee, Fort Gordon, Fort Hood, Fort Polk, Fort Rucker i Fort Bragg.
Ministar obrane je promjenu naziva branio tezom kako vraćanje tradicionalnih naziva podiže moral među pripadnicima vojske i čuva višegeneracijsku tradiciju vojnih postrojbi i njihovih pripadnika. Kritičari i demokratski zastupnici osudili su taj potez, tvrdeći da predstavlja zaobilazan način vraćanja povijesnih asocijacija koje smatraju kompromitirajućima. Hegseth, sukladno volji svog šefa, direktno koketira s ekstremnom američkom desnicom (bijeli supremacisti, Ku Klux Klan, Oath Keepers, Proud Boys…) koja se pali na Konfederaciju, ali i rasizam prema afroameričkom, indijanskom i općenito nebjelačkom stanovništvu.
Kolovoz 2026. – jezero Ontario
Koncem prošlog mjeseca došlo je na red jezero Ontario koje je Trump preimenovao u jezero Amerika. Radi se o jednom od pet Velikih jezera Sjeverne Amerike koje ujedno predstavlja i granicu SAD-a i Kanade na prostoru između kanadske pokrajine Ontario i američke savezne države New York. Naziv Ontario potječe od irokeške riječi Kaniatarí:io ili Oniatarí:io, koja znači „jezero blistavih voda“ ili „prekrasno jezero“.
Irokezi su jedno od indijanskih plemena koje je naseljavalo područje Velikih jezera. Trump je donio izvršnu uredbu sukladno svojoj agendi America First, ali najviše zbog trgovinskog rata s Kanadom, a dijelom i zbog opisanog negativnog stava prema indijanskom naslijeđu.
Potez preimenovanja jezera Ontario u jezero Amerika dolazi u trenutku kada se Trumpov trgovinski rat s Kanadom, obilježen uvođenjem carina, nastavlja zaoštravati. U kolovozu su Sjedinjene Države, nakon neuspjeha pregovora, uvele nove carine od 50 posto na kanadsku robu vrijednu oko 20 milijardi dolara, na što je Kanada odgovorila najavom protucarina od čak 50 posto. Kanadski premijer Mark Carney reagirao je na društvenoj mreži X poručivši da će Kanađani jezero i dalje nazivati Ontario, nazivom koji se koristi već više od 400 godina.Kanadski dužnosnici izjavili su da neće priznati novo ime jezera, koje se primjenjuje samo u okviru savezne vlasti SAD-a.Mnogi Kanađani su i prije objave 27. kolovoza najavili kako će bojkotirati putovanja u SAD, ali i kupovinu američke robe.
Trump – vojnik američkog imperijalizma
Nesumnjivo su sve provedene promjene rezultat Trumpovih agendi America First i MAGA, njegovog vlastitog egoizma, a dijelom i posljedica žestokog američkog nacionalizma koji podrazumijeva imperijalistički karakter.
Velikoamerički nacionalizam uhvatio je duboko korijenje u Republikanskoj stranci koja je povijesno bila poznata kao manje intervencionistička od demokrata, ali očito se to promijenilo od Georga W. Busha. Trump je nastavio intervencionističke politike Amerike kako na kartama tako i u stvarnom svijetu.
Potencijalna nova preimenovanja
Upravo je Trumpov drugi mandat, vrijeme u kojem je Monroeova doktrina (prema kojoj SAD mora biti neprikosnoveni vladar Sjeverne i Južne Amerike) dobila svoj veliki revival. „Možda ćemo morati promijeniti ime Atlantiku i/ili Pacifiku“, rekao je Trump o preimenovanju brojnih vodenih površina po Americi. „Možda ćemo promijeniti oba.“ Također je natuknuo da bi mogao promijeniti ime američkoj saveznoj državi Novi Meksiko u Nova Amerika, dok bi Hormuški tjesnac postao Trumpov tjesnac.
Ograničeni domet Trumpa geografa
Srećom, sve Trumpove promjene naziva ograničene su na američku saveznu vladu, dok međunarodno te promjene ne priznaje niti jedna država. Kad nekonvencionalni američki predsjednik ode iz Bijele kuće i na vlast se vrate demokrati (a to bi moglo biti već 2029.), izvjesno je kako će sve nabrojane geografske promjene otići u ropotarnicu povijesti kao podsjetnik na jedno nerazborito vrijeme.
Geografski toponimi moraju održavati povijest, kulturu, kolektivne identitete, a ne biti u službi hipernacionalističke ideologije jednog sumanutog lidera.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal https://actualitica.com/
