Srbija je ove nedjelje izašla na jedne od najneizvjesnijih parlamentarnih izbora u posljednjih desetak godina, a iznimno visoka izlaznost dodatno je podignula političke napetosti u zemlji. Nakon gotovo dvije godine takozvanih studentskih prosvjeda, masovnih okupljanja i zahtjeva za odgovornošću državnih institucija, građani odlučuju hoće li vlast nastaviti politička opcija Aleksandra Vučića ili će Studentska lista uspjeti pretvoriti nezadovoljstvo u izbornu promjenu. Dok se čekaju prvi rezultati, za Dnevno.hr oglasio se izvor iz Studentske liste, koji ne skriva da među sudionicima pokreta postoji nada u politički preokret, ali i ozbiljan oprez zbog načina na koji se izbori u Srbiji provode.
“Iskreno, prvi put imam osjećaj da se nešto stvarno mijenja. Izlaznost je ogromna i čini se da su ljudi konačno odlučili da više ne žele šutjeti. Ne želim slaviti unaprijed jer znamo kako stvari u Srbiji mogu izgledati, ali ako ni ovolika izlaznost ne može promijeniti stvari, onda se stvarno moramo zapitati imamo li mi demokraciju ili je samo glumimo”, poručuje naš sugovornik iz Studentske liste.
Njegove riječi dolaze u trenutku kada podaci izbornih promatrača potvrđuju neuobičajeno velik interes birača. Prema podacima organizacije CRTA, do 16 sati glasalo je 56,4 posto birača, što je znatno više nego u istom razdoblju na parlamentarnim izborima 2023. godine. Već do 13 sati na birališta je izašlo 41,1 posto građana s pravom glasa, u usporedbi s 26,6 posto prije tri godine. Velika izlaznost sama po sebi ne pokazuje tko će pobijediti, ali potvrđuje da su izbori mobilizirali znatno veći dio biračkog tijela nego prethodni parlamentarni izbori.
“Srbija pripada građanima, a ne jednom čovjeku”
Naš sugovornik posebno je kritičan prema dugogodišnjoj vladavini Aleksandra Vučića. Smatra da se tijekom proteklih godina stvorio sustav u kojem je politička moć previše vezana uz jednog čovjeka, a upravo u današnjim izborima vidi priliku da građani pokažu kako vlast nije trajno vlasništvo nijedne političke opcije.
“Vučić se godinama ponaša kao da je Srbija njegova prćija, ali nijedna vlast nije vječna. Volio bih da večeras pobijedi osjećaj da ova zemlja pripada građanima, a ne jednom čovjeku”, poručuje izvor iz Studentske liste.
Takva poruka odražava jednu od navodno temeljnih ideja studentskog pokreta, koji je nastao nakon tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenoga 2024. godine. U urušavanju nadstrešnice poginulo je 16 ljudi, a zahtjevi za utvrđivanjem odgovornosti postupno su prerasli u masovne prosvjede protiv korupcije i načina funkcioniranja državnih institucija.
Studentski prosvjedi s vremenom su se proširili izvan sveučilišta, a pokret je pridobio podršku dijela građana koji se dotad nisu aktivno uključivali u politički život. Umjesto oslanjanja na etablirane oporbene stranke, studenti su pokušali izgraditi drukčiji model političkog organiziranja, u kojemu važnu ulogu imaju građanske inicijative i kandidati iz različitih profesionalnih područja. Dok visoka izlaznost potiče očekivanja u dijelu oporbene javnosti, izborni promatrači tijekom dana upozoravaju na nepravilnosti koje otvaraju pitanja o uvjetima u kojima se izbori održavaju.
Organizacija CRTA izvijestila je o slučajevima fotografiranja glasačkih listića, što može ugroziti tajnost glasanja, te o sumnjama na pritiske na birače. U ranijem dijelu dana fotografiranje listića zabilježeno je na četvrtini promatranih biračkih mjesta, a u Beogradu na više od polovice. Promatrači su prijavili i sumnje na kupnju glasova te zastrašivanje pojedinih članova promatračkih timova. Riječ je o prijavama i nalazima promatrača, a ne o konačno utvrđenim izbornim prijevarama. Ipak, takve okolnosti objašnjavaju zašto naš sugovornik, unatoč optimizmu, odbija unaprijed govoriti o pobjedi.
S druge strane, Vučić je nakon glasanja poručio da će prihvatiti izborni ishod, bez obzira na to hoće li njegova lista pobijediti ili izgubiti. Njegova Srpska napredna stranka tijekom kampanje naglašavala je stabilnost, gospodarski razvoj i nastavak ulaganja, dok su studentski kandidati u prvi plan stavili borbu protiv korupcije, odgovornost institucija i političke promjene.
Može li studentski pokret promijeniti političke odnose?
Na današnjim izborima natječe se 18 izbornih lista za ukupno 250 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini Srbije. Za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 126 mandata, a pitanje sastavljanja vlasti moglo bi ovisiti i o rezultatu manjih stranaka.
Studentska lista nastoji političku energiju iz gotovo dvogodišnjih prosvjeda pretvoriti u zastupničke mandate. Za razliku od tradicionalnih oporbenih stranaka, njezina je prepoznatljivost izgrađena prvenstveno na prosvjedima, studentskom organiziranju i zahtjevima za institucionalnom odgovornošću. Dio oporbenih stranaka odlučio je podržati studentsku inicijativu umjesto samostalnog sudjelovanja na izborima. Upravo će zato izborni rezultat pokazati koliko se podrška koju je pokret uživao na ulicama može prenijeti u parlament. No pred Studentskom listom i u slučaju velikog izbornog uspjeha ostaju pitanja političkog programa, mogućih koalicijskih partnera i sposobnosti provedbe najavljenih reformi.
Za našeg sugovornika, međutim, večerašnja izborna noć ima i šire značenje od same raspodjele mandata. Njegova poruka nije usmjerena samo na pitanje tko će sastaviti sljedeću Vladu, nego i na to mogu li građani Srbije izborima promijeniti vlast nakon dugog razdoblja političke dominacije jedne stranke.
Prvi rezultati trebali bi pokazati u kojoj su mjeri birači podržali studentski pokret i hoće li se visoka izlaznost pretočiti u drukčiji odnos snaga u parlamentu. Do tada, poruka iz Studentske liste ostaje istodobno puna očekivanja i opreza: promjena je moguća, ali njezin stvarni doseg tek treba potvrditi na biralištima.
