Poraz Aleksandra Vučića na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji ruski državni mediji uglavnom tumače kroz navodno miješanje Zapada i moguće posljedice za odnose Beograda i Moskve. U izvješćima ističu tvrdnje o „obojenoj revoluciji”, rizik od destabilizacije regije te neizvjesnost oko buduće energetske suradnje.
Ruska televizijska mreža RT prenosi optužbe da su zapadne obavještajne strukture utjecale na izborni ishod. Reakcije koje objavljuje opisuju pobjedu oporbe kao rezultat koordiniranog pritiska SAD-a i Europske unije, dok se studentska lista prikazuje kao instrument zapadnih centara moći.
Državna agencija RIA Novosti izbore opisuje kao primjer zapadno sponzorirane „obojene revolucije”. Pritom podsjeća na Vučićevo balansiranje između Istoka i Zapada te navodi da su zapadnim silama smetali nepriznavanje Kosova i odbijanje Srbije da uvede sankcije Rusiji. Upozorava i na moguće poteškoće u opskrbi plinom bez dugoročnih sporazuma s Moskvom.
Što ako se Srbija krene okretati Europskoj uniji?
TASS se uglavnom drži službenih izbornih podataka i postupka prijenosa vlasti, no prenosi i upozorenja ruskih analitičara da bi približavanje Europskoj uniji i NATO-u moglo produbiti unutarnje podjele u Srbiji i pogoršati sigurnosnu situaciju na sjeveru Kosova.
Dnevnik Izvestija naglasak stavlja na gospodarstvo i energetiku. Ističe povlaštene cijene ruskog plina i bliske veze s Gazpromom te navodi zabrinutost da bi proeuropska orijentacija nove vlasti mogla ugroziti trgovinske sporazume i dovesti do preispitivanja važnih energetskih projekata.
Sputnik pak ističe ulogu zapadno financiranih nevladinih organizacija i društvenih mreža u mobilizaciji birača. Prema njegovim procjenama, rezultat izbora oblikovale su dugotrajne medijske i propagandne kampanje protiv vladajuće koalicije, a od nove vlasti očekuje se usklađivanje vanjske politike s odlukama Bruxellesa.
