Studentski pokret uspio je ono što tradicionalnoj srpskoj oporbi godinama nije polazilo za rukom. Nakon gotovo dvije godine prosvjeda, pokrenutih zbog tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, pokret je svoju potporu s ulica pretvorio u izbornu pobjedu nad Srpskom naprednom strankom (SNS) Aleksandra Vučića.
On je u nedjelju navečer priznao poraz, objavivši procjene prema kojima studentska lista osvaja između 135 i 140 zastupničkih mjesta, dok bi lista okupljena oko SNS-a trebala imati približno 105 mandata. Za svoj poraz je okrivio strane aktere i američku “duboku državu”.
Za većinu u Narodnoj skupštini, koja ima 250 zastupnika, potrebno je najmanje 126 mjesta, što znači da će studenti samostalno formirati parlamentarnu većinu. No upravo tu počinju pitanja – tko će postati premijer, tko će preuzeti ključna ministarstva i kako će nova vlast ostvariti obećanja na kojima je izgradila pobjedu.
Tko će voditi Vladu?
Studentska lista okupila je 250 kandidata, među kojima su sveučilišni profesori, glumci, poljoprivrednici i stručnjaci iz različitih područja. Mnogi od njih široj javnosti nisu poznati, a većina nema iskustva u obnašanju visokih političkih dužnosti.
Kandidat Studentske liste, navode, ne smije biti student, nikada nije smio biti član SNS-a ni dio parlamentarne oporbe. Mora podržavati program liste. Također, ne smije imati određene pravomoćne kaznene osude, a njegova politička prošlost i prihvatljivost provjeravaju se.
Listu predvodi Ilija Srdanović, kardiolog i sveučilišni profesor iz Novog Sada, no njegova uloga na izbornoj listi ne znači da će automatski postati predsjednik vlade.
Među kandidatima je i istaknuti ekonomist koji se specijalizirao za temu ekonomske tranzicije Srbije te je i bivši je guverner Narodne banke, Dejan Šoškić.
Jedno od najpoznatijih imena na Studentskoj listi svakako je Dejan Bodiroga, bivši košarkaški reprezentativac Jugoslavije, dvostruki svjetski i trostruki europski prvak te predsjednik Eurolige. Među kandidatima je i glumac Tihomir Stanić, poznat široj publici po brojnim filmskim i televizijskim ulogama. Nalazi se na osmom mjestu liste.
Među istaknutim kandidatima nalazi se i Katarina Stanković, specijalistica otorinolaringologije i kirurginja koja se bavi liječenjem djece. Aleksandar Cvetković specijalist je opće kirurgije, doktor medicinskih znanosti i izvanredni profesor na Fakultetu medicinskih znanosti Sveučilišta u Kragujevcu. Tu je i sociolog Jovo Bakić. Na listi je i Miloš Jevtić, izvanredni profesor na Katedri za organizaciju poslovnih sustava Fakulteta organizacijskih znanosti. Željko Hubač dramaturg je, kazališni redatelj, novinar i scenarist.
Studentski pokret gotovo je dvije godine djelovao bez jednog istaknutog vođe, inzistirajući na kolektivnom odlučivanju i drukčijem pristupu politici. Takav model bio je jedno od njegovih najprepoznatljivijih obilježja tijekom prosvjeda.
Sada se, međutim, suočava s potpuno drukčijim izazovom. Upravljanje državom zahtijeva imenovanje premijera, ministara i drugih dužnosnika te donošenje odluka o gospodarstvu, pravosuđu, sigurnosti i vanjskoj politici.
Zasad nije jasno tko će preuzeti odgovornost za provedbu studentskog programa, čiji su važni ciljevi borba protiv korupcije, obnova vladavine prava i poboljšanje obrazovnog sustava, ističe Reuters, koji je o izazovima koji čekaju pobjedničku listu razgovarao s izbornim konzultantom Radivojem Grujićem iz Varšave.
“Najveća je neizvjesnost tko će voditi vladu, tko će biti ključni ministri i kako će raditi na temelju obećanja koja su dali o borbi protiv korupcije i ponovnoj uspostavi vladavine prava, ali i kako će ponovno definirati položaj Srbije u vanjskoj politici”, istaknuo je Grujić. Riječ je, naime, o pitanju koje nadilazi sam sastav buduće vlade.
Studentska lista izričito ističe kako ne želi da se pokret veže uz jedno lice. Nedostatak jednog istaknutog vođe može biti i prednost i mana. Više vođa može nositi i više stavova: i veću demokratičnosti, ali i mogućnost nesloge unutar skupine.
Heterogenost vodstva im je do sada pomagala jer Vučić i vučićevci nisu mogli idenificirati jedno “lice” na koje bi okomili kritike. Ista ta vrsta raspodjele vodstva bi im mogla pomoći oko sukoba s korupcijom i mafijom (sjetimo se ubojstva premijera Đinđića), ali i sukoba s okoštalim prvosudnim, policijskih, obavještajnim i vojnim strukturama u Srbiji. S druge strane, javnost obično voli asocijativno vezati vodstvo uz konkretno i istaknuto lice.
Program od 11 točaka
Studentski pokret izrastao je iz zahtjeva za odgovornošću institucija nakon urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu u studenome 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Tijekom prosvjeda studenti su inzistirali na tome da institucije moraju raditi svoj posao, a ne ovisiti o političkoj volji jednog čovjeka. No nakon izborne pobjede morat će pokazati kako takve zahtjeve namjeravaju provesti u praksi.
Reuters navodi da politički analitičari očekuju i promjene u državnom aparatu, uključujući policiju, sigurnosne službe i ministarstva u kojima su tijekom dugogodišnje vlasti SNS-a važna mjesta zauzimali ljudi povezani s dosadašnjom vladajućom strankom. Koliko će te promjene biti opsežne i kako će se provoditi, zasad nije poznato.
Studentska lista u rujnu je predstavila program od 11 točaka, podijeljen u tri cjeline: “Srbija ili mafija”, “U znanju je moć” i “Srbija raste s nama”. 11 točaka programa su:
-
Oslobađanje sudova i tužiteljstva uz osnivanje Specijalne tužiteljske policije.
-
Zakon o podrijetlu i oduzimanju nezakonito stečene imovine te lustracija javnih dužnosnika.
-
Potpuna transparentnost javne nabave i revizija državnih projekata.
-
Oslobađanje medija i depolitizacija REM-a i RTS-a.
-
Depolitizacija javnog sektora kroz zapošljavanje na javnim natječajima.
-
Besplatni udžbenici i veća ulaganja u obrazovanje.
-
Potpora “gospodarstvu znanja”, startupovima, domaćim poduzetnicima i poljoprivrednicima.
-
Obvezni ugovor na neodređeno nakon najviše 12 mjeseci rada.
-
Suzbijanje monopola uvozničkih lobija i jačanje prehrambene sigurnosti.
-
Pristupačno stanovanje za mlade i deficitarna zanimanja.
-
Jeftiniji lijekovi i dostupna zdravstvena zaštita u svakom selu
Bez jasno definirane vanjske politike
Veliko pitanje odnosi se i na vanjsku politiku. Vučić je godinama pokušavao održavati ravnotežu između nekoliko velikih međunarodnih partnera. Srbija je istodobno razvijala gospodarske odnose s Europskom unijom, koja je njezin najveći trgovinski partner, održavala bliske političke i energetske veze s Rusijom te privlačila velika kineska ulaganja.
Studentski pokret, međutim, dosad nije predstavio jednako razrađenu zajedničku vanjskopolitičku platformu kao program usmjeren na unutarnje reforme.
Lista okuplja ljude različitih političkih uvjerenja, a među pitanjima o kojima tek treba jasno definirati buduću politiku nalaze se odnosi s Moskvom i Pekingom, europske integracije i Kosovo.
Studentska lista o Europskoj uniji nije govorila gotovo ništa, piše Radio Slobodna Evropa.
Tijekom cijele predizborne kampanje, pa i u svom službenom programu od 11 točaka, pokret se izričito fokusirao isključivo na unutrašnja pitanja Srbije. Nisu se javno svrstavali ni na proeuropsku ni na prorusku stranu, niti su vanjsku politiku stavljali u prvi plan.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je čestitala studentskoj listi na pobjedi i ponudila potporu reformama pravosuđa, slobode medija, borbe protiv korupcije i jačanja demokratskih institucija. No čestitka iz Bruxellesa ne znači da je budući vanjskopolitički smjer Srbije već određen.
Jedno je okupiti ljude na ulici, a drugo voditi državu
Pobjeda studentske liste predstavlja veliku promjenu na srpskoj političkoj sceni, kojom je Vučić dominirao od 2014. godine, najprije kao premijer, a zatim kao predsjednik države.
Reuters podsjeća da su studentski prosvjedi u početku bili razmjerno mali, ali su se postupno pretvorili u najveći val građanskog nezadovoljstva u Srbiji u posljednjih nekoliko desetljeća. Njihova snaga bila je u masovnoj mobilizaciji, organizaciji bez jednog vođe i zahtjevima za odgovornošću institucija.
Upravo ta obilježja sada će biti na velikom ispitu – jedno je okupiti stotine tisuća građana na ulicama i pobijediti na izborima, a drugo preuzeti odgovornost za državu, sastaviti vladu i provesti reforme.
Srbija u izbornoj noći: slijedi li stabilizacija društva ili kaos?
