Učenici Srednje građevinske škole Mostar sudjelovali su u radionicama o zelenim krovovima i zidovima te utjecaju klimatskih promjena na proizvodnju hrane. Program je 26. listopada organizirao Agromediteranski fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, a uz srednjoškolce bio je namijenjen akademskoj zajednici i drugim zainteresiranima.
Radionice su povezale građevinsku i agronomsku struku kroz teme važne za Hercegovinu, od uređenja gradskih prostora do prilagodbe poljoprivrede suši, visokim temperaturama i promjenama u rasporedu oborina.
Posebna pozornost posvećena je zelenim krovovima i zidovima. Učenicima su predstavljeni njihovi sastavni slojevi, među kojima su hidroizolacija, zaštita od korijenja, drenaža, filtri i supstrati za biljke.
Predavači su objasnili razlike između krovova s niskim raslinjem, koji zahtijevaju manje održavanja, i intenzivnih krovnih vrtova. Govorili su i o primjeni zelenih zidova kao toplinske i zvučne izolacije te njihovoj ulozi u ublažavanju zagrijavanja gradskih prostora.
Suša i visoke temperature izazov za poljoprivredu
U dijelu programa posvećenom proizvodnji hrane obrađen je utjecaj klimatskih promjena na povrćarstvo, vinogradarstvo i zaštitu bilja.
Kao mogućnosti prilagodbe uzgoja povrća predstavljeni su staklenici i plastenici, mreže za zasjenjivanje, malčiranje tla radi očuvanja vlage te hidroponski sustavi.
Govoreći o vinovoj lozi, predavači su upozorili da visoke temperature mogu ubrzati dozrijevanje grožđa i promijeniti odnos šećera i kiselina, što utječe i na obilježja vina tradicionalnih hercegovačkih sorti žilavke i blatine. Među predstavljenim mjerama prilagodbe bili su upravljanje lisnom masom, prilagodba uzgojnih oblika i navodnjavanje sustavom kap po kap.
Obrađeno je i širenje biljnih bolesti, štetnika i invazivnih vrsta, uz naglasak na integriranu i biološku zaštitu bilja te sustave ranog upozoravanja.
Od očuvanja tla do prerade voća
Sudionici su se upoznali i s problemima erozije, gubitka plodnog tla i dezertifikacije u krškim područjima Hercegovine. Predstavljene su mjere zaštite tla, podizanje vjetrobranskih pojaseva i odgovorno upravljanje vodnim resursima.
Dio radionica bio je posvećen biološkoj raznolikosti, očuvanju autohtonih sorti i ulozi banaka gena. Na primjeru proizvodnje džemova objašnjeno je kako mraz, suša i tuča mogu smanjiti količinu i kvalitetu voća te povećati troškove prerade.
Prema priopćenju fakulteta, cilj programa bio je približiti sudionicima znanstvena saznanja i praktična rješenja koja povezuju proizvodnju hrane, zaštitu okoliša i gradnju otporniju na klimatske promjene.
