Slovenija je Srbiji postavila dodatni politički uvjet na putu prema članstvu u Europskoj uniji, otvarajući pitanje arhiva nekadašnjih jugoslavenskih tajnih službi i odgovornosti za djelovanje bivšeg komunističkog sustava. Slovenski premijer Janez Janša poručio je da njegova zemlja neće podržati daljnji napredak srbijanskih pristupnih pregovora dok Beograd ne preda dokumentaciju koja se odnosi na Sloveniju.
Janšina poruka dolazi u trenutku kada se ponovno raspravlja o europskoj perspektivi Srbije, a pitanje nasljeđa bivše Jugoslavije ostaje neriješeno u nizu odnosa među državama nastalima njezinim raspadom. Otvaranje arhiva tajnih službi posebno je osjetljivo pitanje jer bi dokumenti mogli rasvijetliti djelovanje nekadašnjih sigurnosnih struktura i događaje iz razdoblja komunističke vlasti.
Slovenski premijer svoj je stav objavio na društvenoj mreži X 26. listopada, dan nakon izbora u Srbiji. Poručio je da Slovenija načelno pozdravlja mogućnost ubrzanja europskih pregovora, ali da napredak ne može biti bezuvjetan dok se ne riješe pitanja koja Ljubljana smatra važnima. “Eventualnu odluku novih vlasti u Srbiji o ubrzanju pregovora za ulazak u EU pozdravit ćemo. Međutim, nećemo dati suglasnost za bilo kakav napredak dok Srbija ne preda Sloveniji sve arhive UDB-e, SDV-a, JNA-e, ZSNZ-a i ostalih nekadašnjih službi SFRJ-a koje se odnose na Sloveniju”, poručio je Janša.
Eventuelno odločitev novih oblasti v Srbiji za pospešitev pogajanj za vstop v EU bomo pozdravili.
Vendar ne bomo dali soglasja za kakršenkoli napredek, dokler Srbija ne izroči Sloveniji vseh arhivov Udbe, SDV, JLA, ZSNZ in ostalih nekdanjih služb SFRJ, ki se nanašajo na 🇸🇮.— Janez Janša (@JJansaSDS) October 26, 2026
Dira u osinje gnijezdo
Njegov zahtjev odnosi se na dokumentaciju nekadašnjih sigurnosnih i vojnih struktura SFRJ. Među navedenima su UDBA, odnosno nekadašnja jugoslavenska služba državne sigurnosti, SDV, JNA i druge institucije koje su djelovale u tadašnjem sustavu. Zahtjev za predajom arhiva ponovno otvara pitanje suočavanja s komunističkom prošlošću i dostupnosti dokumentacije koja bi mogla biti važna za utvrđivanje povijesnih činjenica. Slovenija inzistira na materijalima koji se odnose na njezin teritorij i građane, a Janšina poruka pokazuje da Ljubljana to pitanje želi povezati s daljnjim približavanjem Srbije Europskoj uniji. Slovenski stav dolazi nakon izjave europske povjerenice za proširenje Marte Kos, koja je prethodno poručila da su “vrata EU-a otvorena” Srbiji, ali Janšina poruka pokazuje da politička potpora članstvu ne ovisi samo o odnosu Bruxellesa i Beograda, nego i o stajalištima država članica koje mogu inzistirati na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja.
Za Srbiju to znači da će uz reforme povezane s europskim integracijama i dalje morati računati na zahtjeve pojedinih članica Unije. U ovom slučaju riječ je o pitanju koje nadilazi uobičajene pregovaračke kriterije jer se odnosi na nasljeđe bivše države, rad tajnih službi i pristup dokumentima iz komunističkog razdoblja. Janša je svoju poruku objavio nakon izbora u Srbiji, spominjući mogućnost da nove vlasti ubrzaju pregovore. Ipak, iz njegove objave ne proizlazi da je Srbija prihvatila slovenski zahtjev niti da je postignut dogovor o predaji arhiva.
