Kineski proizvođači sintetičkih dijamanata traže nova tržišta, računajući da bi slabije prihode od nakita mogla nadomjestiti potražnja za materijalima za hlađenje računalnih čipova, piše Reuters.
Kina proizvodi približno polovinu svjetskih sintetičkih dijamanata, a pokrajina Henan čini čak 80 posto kineske proizvodnje. No, opsežna proizvodnja i sve žešća konkurencija snizili su cijene dijamanata za nakit pa proizvođači traže nove izvore prihoda.
Feng Canjun ima u tvornici Jiaruifu 550 strojeva, od kojih svaki stoji oko tri milijuna juana i teži više od 100 tona. Zahvaljujući toj opremi Feng je od pokretanja poslovanja 2019. godine udeseterostručio godišnju proizvodnju, na dva milijuna karata u 2025. Oko 70 posto proizvodnje trenutačno je namijenjeno nakitu, a do 2030. Feng planira više od polovice proizvodnje preusmjeriti u industriju.
Prema njegovim riječima, bruto profitna marža za dijamante namijenjene nakitu iznosi 30 do 40 posto, a za industrijske dijamante oko 50 posto.
Sintetički dijamanti mogli bi se zbog svojih svojstava koristiti u proizvodnji poluvodiča, hlađenju čipova i kvantnoj tehnologiji. Koriste se, među ostalim, za vrlo precizno poliranje poluvodiča, obradu tvrdih metala i keramike u kvantnim uređajima te odvođenje topline u naprednim elektroničkim sustavima.
Kineski mediji izvijestili su da Huawei i TSMC istražuju njihovu primjenu za hlađenje čipova, dok je Lenovo predstavio prijenosno računalo s rashladnim materijalom na bazi dijamanta i bakra. U travnju su kineski istraživači objavili da su takvi rashladni moduli poboljšali prijenos topline s čipova za 80 posto i povećali njihove performanse za deset posto.
Analitičari smatraju da upravo karakteristika preuzimanja topline predstavlja dobru kratkoročnu priliku za upotrebu umjetnih dijamanata, ponajprije zbog ubrzanog širenja umjetne inteligencije koje je pokrenulo potražnju za učinkovitijim hlađenjem.
Dijamantni ‘raspršivači topline’ mogli bi uspješno konkurirati pojedinim materijalima koji su trenutačno u upotrebi ako ih kompanije ‘prigrle’ u podatkovnim centrima i čipovima za umjetnu inteligenciju, napominje Reuters.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će podatkovni centri do kraja desetljeća godišnje trošiti oko 945 teravatsati struje godišnje, više nego dvostruko više nego danas, odnosno otprilike kao Japan.
Širi interes
I kompanije u drugim zemljama pokazuju sve veći interes za industrijske dijamante.
Američki Intel ulaže tako u razvoj dijamantnih podloga za proizvodnju čipova.
Ogranak britanske multinacionalne tvrtke za dijamante De Beers’ Element Sic i japanski Orbray rade pak na njihovoj proizvodnji u SAD-u za potrebe elektroničke industrije.
Reuters je krajem siječnja bio izvijestio da bi gradnja tvornice sintetičkih dijamanata u SAD-u mogla biti uključena u japanski investicijski paket. Projekt uključuje kompaniju Element Six, dio grupe De Beers, a cilj je povećati američku proizvodnju i uspostaviti američko-japanski opskrbni lanac koji se ne bi oslanjao na Kinu, prema izvorima upoznatima s planovima.
Japan je u sklopu trgovinskog sporazuma sa SAD-om pripremao investicijski paket koji bi obuhvatio vlasnički kapital, kredite i jamstva za kredite. Ulaganje u proizvodnju sintetičkih dijamanata uklapa se u šira nastojanja Washingtona i Tokija da osiguraju pristup materijalima važnima za čipove i visokopreciznu industriju.
Španjolska je pak objavila da će uložiti 753 milijuna eura u tvornicu kompanije Diamond Foundry koja će proizvoditi dijamantne pločice za primjenu u čipovima, napominje Reuters.
