Drugi dan 9. Međunarodnog festivala arheološkog filma (MFAF), koji se održava u splitskoj Kinoteci Zlatna vrata, protekao je u znaku filmskog putovanja kroz tisućljeća ljudske povijesti. Raznolik program od jedanaest dokumentarnih i kratkometražnih filmova publici je približio arheološku baštinu, od prapovijesne špiljske umjetnosti i granica Rimskog Carstva do mediteranskih priča i drevnih astronomskih spoznaja.
Posebnu vrijednost festivalskom programu dali su autori koji su osobno predstavili svoja ostvarenja, omogućivši publici neposredniji uvid u istraživanja, stvaralačke procese i različite pristupe interpretaciji kulturne baštine.
Od špilje Chauvet do granica Rimskog Carstva
Među zapaženim naslovima drugoga festivalskog dana bio je francuski dokumentarni film “Špilja Chauvet: prvo remek-djelo čovječanstva”, autora Guya Padovanija, Caroline Broussaud i Alexisa Mongea.
Film gledatelje vodi u unutrašnjost špilje Chauvet, otkrivene 1994. godine u francuskom području Gorges de l’Ardèche. Njezini zidovi ukrašeni su s više od tisuću slika, a zahvaljujući iznimnoj očuvanosti ovo nalazište pruža dragocjen uvid u umjetničke sposobnosti naših davnih predaka. Rimska povijest i svakodnevni život uz granice nekadašnjeg Carstva predstavljeni su filmom “Galijom po Limesu” autorice Milice Popović. Dokumentarac gledatelje vraća u razdoblje kada je Dunav predstavljao dio granice Rimskog Carstva te otkriva važnost Limesa kao jednog od ključnih obrambenih sustava antičkog svijeta.
Film pritom istražuje i tragove rimske prisutnosti koji i danas svjedoče o vojnoj organizaciji, društvenom životu i svakodnevici ljudi koji su živjeli uz granice Carstva.

Mediteranske priče i drevna znanja o prirodi
Posebno mjesto u programu zauzeo je talijanski film “Pristaništa” redatelja Lorenza Scaraggija, inspiriran poznatim djelom Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića. Riječ je o geopoetskom putovanju obalom Apulije koje kroz susrete s ljudima i istraživanje prostora prikazuje Mediteran ne samo kao zemljopisnu cjelinu nego i kao zajedničko kulturno iskustvo oblikovano stoljećima trgovine, migracija i međusobnih utjecaja.
Pogled prema drevnim civilizacijama i njihovu odnosu s prirodom donio je španjolski film “Sunce u dolini Ahijadero” autora Tareka Odea. Radnja je smještena na Tenerife, gdje se istražuje oznaka ljetnog solsticija povezana s kulturom Guanchea.

Film otvara zanimljiva pitanja o tome kako su drevne zajednice promatrale prirodne cikluse, tumačile astronomske pojave i usklađivale svoj svakodnevni život s okolišem. Među prikazanim ostvarenjima našao se i kratkometražni film “Nina i rijeka” Lorenza Danielea. Posebnost ovog filma jest njegova izrada tehnikom stop-animacije, kojom djeca vrtića Instituta “D. Costa” pripovijedaju povijest područja Auguste na istočnoj Siciliji.
Njihova priča obuhvaća razdoblje od prapovijesnih naselja i proizvodnje soli do svjetskih ratova i industrijalizacije, pokazujući kako se arheološka i povijesna baština može približiti i najmlađim generacijama. Drugog festivalskog dana u Splitu su svoja filmska ostvarenja osobno predstavili Lorenzo Scaraggi, Lorenzo Daniele, Milica Popović i Tarek Ode.
Završnica festivala donosi priču o tajnama Biokova i dodjelu nagrada
Treći, ujedno i posljednji dan Međunarodnog festivala arheološkog filma održava se danas, u srijedu, 28. listopada, u Kinoteci Zlatna vrata. Projekcije počinju u 16 sati, a posjetitelje očekuje završni filmski program i dodjela festivalskih priznanja. Posebnu pozornost privlači predavanje “Arheologija leda”, koje će u 19.25 sati održati izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac sa Sveučilišta u Zadru.

Nakon predavanja slijedi projekcija filma “Tajne biokovskih tumula i ledenica” autora Rade Popadića, koji donosi priču o arheološkoj i kulturnoj baštini Biokova. Festival će završiti dodjelom nagrada stručnog žirija, studentskog žirija i publike. Tri glavne nagrade izrađene su prema skulpturi Hrvatski kralj umjetnika Vaska Lipovca, čiji se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, organizatoru festivala. Ovogodišnje izdanje MFAF-a još je jednom pokazalo kako dokumentarni film može biti važan medij za približavanje arheoloških istraživanja široj javnosti, povezujući znanost, povijest, umjetnost i suvremena pitanja očuvanja kulturne baštine.
Ulaz na sve projekcije i popratni festivalski program je slobodan.
OVDJE pogledajte program festivala.
Moja reakcija na članak je…
