Francuska je uzvratila udarac Trumpovoj administraciji nakon što je Bijela kuća ponovno pokušala iskoristiti nemire koji su zahvatili Europu za vlastite političke ciljeve, piše The Independent.
Službeni račun Bijele kuće na X-u u srijedu je podijelio snimke aktualnih prosvjeda u Francuskoj, u kontrastu s romantičnim slikama uređenog Pariza s početka 20. stoljeća.
“Francuska prije i poslije je upozorenje. Kaos, pljačka i razaranje koje promatramo upravo su budućnost koju radikalni demokrati guraju za Ameriku”, rekla je Bijela kuća, pitajući: “Je li ovo budućnost koju želite?”.
Prepiranje preko društvenih mreža
Brzo je stigao francuski odgovor preko stranice kojom upravlja njihovo ministarstvo vanjskih poslova. Napisalo su: “Francuska od tada: Smrtnost dojenčadi ÷40 [40 puta manja]. Očekivano trajanje života: +17 godina. Najposjećenija zemlja na Zemlji više od 30 godina. Nostalgija može biti obmanjujuća”. dodali su.
Moramo primijetiti da su u zadnjem odgovoru Francuzi ipak izbjegli odgovoriti istom mjerom i kritizirati život u SAD-u danas (a imali bi puno materijala). Izbjegli su, na primjer, iznositi statistiku o današnjim Sjedinjenim Američkim Državama, ili uspoređivati SAD danas s nekim proizvoljnim vremenom prije i prema nekoj proizvoljno određenoj varijabli.
Američki i francuski stavovi više su se puta sukobljavali oko nedavnih nemira, odražavajući oštru retoriku američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog francuskog kolege Emmanuela Macrona.
Francuski odgovor (French Response) prošli je tjedan kritizirao američke podatke o nasilju u Francuskoj i tom prilikom bio nešto oštriji, podijelivši podatke o ubojstvima vatrenim oružjem u SAD-u kao odgovor na izjavu ICE-a da se “svaki dan borimo kako bismo spriječili da američke ulice izgledaju ovako” uz snimke francuskih nereda. Zbilja je bizarno da vodstvo SAD-a kritizira druge zemlje zbog nasilja. Ironija je tim veća jer su upravo agenti ICE-a “laki na obaraču”.
Prema podacima organizacije Gun Violence Archive (GVA), u 2025. godini od posljedica pucnjave (ubojstva, nesretni slučajevi i policijske intervencije) poginulo je u SAD-u od 15.o00 do 16.300 ljudi (ovdje nisu ubrojana samoubojstva). Time su puno bliži Meksiku, Brazilu ili Kolumbiji nego zapadnoeuropskim državama. Kada se gledaju i sva ubojstva (ne samo vatrenim oružjem), SAD je po glavi stanovnika višestruko gori nego sve zapadnoeuropske zemlje.
Every day we are fighting to prevent French stats from looking like this. https://t.co/UM4UJlQp95
— French Response (@FrenchResponse) October 21, 2026
Komentiranje europskih problema za vlastite političke bodove
Kad je američki senator Ted Cruz ukazao na nerede kao dokaz da SAD ne bi trebale tražiti inspiraciju u Zapadnoj Europi o tome kako biti bolja zemlja, French Response je rekao: “Ovo je američka debata. Nema je potrebe širiti na Francusku”.
Predsjednik Trump se pridružio Kremlju u okrivljavanju “masovne imigracije” za aktualne nerede u Francuskoj.
U objavi na Truth Socialu 18. listopada tvrdio je da su ljudi “iz potpuno drugog svijeta” “razorili tu nekoć veliku zemlju” Francusku, pozivajući: “Zatvorite svoje granice i preuzmite kontrolu prije nego što bude prekasno!”
Nekoliko dana kasnije, tvrdio je da Francusku “osvajaju, pljačkaju i spaljuju do temelja migranti, džihadisti i komunisti koji mrze kršćanstvo” i ugrožavaju “samu zapadnu civilizaciju”.
Nakon vikenda nemira diljem zemlje, predsjednik Macron optužio je čelnike, uključujući Trumpa, da daju “glupe komentare” o neredima radi političke koristi, rekavši da su “neprihvatljivi koliko i glupi”.
Macron i Trump su nekoć uživali u dobrim odnosima, ali Trump redovito ismijava francuskog predsjednika u svojim javnim govorima.
Srednjoškolci su isprva blokirali svoje škole kako bi prosvjedovali protiv nedovoljnog osoblja i resursa, u pokretu koji se od tada proširio i obuhvatio opće sindikate i takozvane “Žute prsluke” kako bi izrazili ljutnju zbog slabljenja javnih usluga i povećanja troškova života.
Francuska vlada, pod pritiskom tržišta obveznica da smanji razinu duga, ima malo slobodnih sredstava za odgovor na zahtjeve prosvjednika.
Administracija je ovog ponedjeljka najavila niz prijedloga za obrazovne reforme usmjerene na okončanje nemira.
No Sophie Venetitay, glavna tajnica sindikata učitelja SNES-FSU, rekla je novinarima da mjere nisu išle dovoljno daleko, rekavši da bi trebalo ograničiti veličinu razreda i zaposliti više ljudi kako bi se poboljšali uvjeti učenja. “Ono što je ministarstvo danas reklo samo je početak odgovora”, rekla je. “To neće biti dovoljno da se ugasi bijes”.
Studentski vođe također su rekli da su vladini ustupci dobar prvi korak, ali su obećali nastaviti demonstracije u subotu i 5. studenog.
Macronova reakcija na nerede: ‘Selo gori, a baba se češlja’
