Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je kako je Rusija spremna za potencijalni vojni sukob s Europom, iako je naglasio da Moskva ne želi takav scenarij te da podržava sve korake usmjerene prema obnovi odnosa s europskim državama. Riječi ruskog čelnika uslijedile su nakon telefonskog razgovora s najvišim dužnosnicima Finske i Norveške, a izjave su izazvale snažne reakcije na zapadu kontinenta u trenutku dok se ratna kriza dodatno zaoštrava.
Upozoravajući na ozbiljnost situacije, Putin je istaknuo da u slučaju daljnje eskalacije napetosti “neće biti pobjednika”. Dodao je i kako Moskva po svaku cijenu nastoji izbjeći scenarij u kojem bi se na području Baltičkog mora ponovila krizna situacija kakva je prisutna u Hormuškom tjesnacu.
Inicijativu za telefonski razgovor preuzeli su finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Store s ciljem utjecaja na stajalište Kremlja oko rata u Ukrajini, opisavši komunikaciju s ruskim predsjednikom kao “iskrenu i sadržajnu”. Store je pri tome potvrdio da su on i Stubb “naglasili važnost deeskalacije” i izrazili snažnu potporu Ukrajini, no sam potez naišao je na negodovanje unutar nordijskog bloka. Danska premijerka Mette Frederiksen pozvala je na očuvanje europskog jedinstva po pitanju Ukrajine, dok je švedski premijer Ulf Kristersson upozorio kako ostali europski lideri uopće nisu bili obaviješteni o ovom stupanju u kontakt s Moscowom, piše The Independent.
Britanska upozorenja
Zaoštravanje retorike prate i dramatična upozorenja iz Ujedinjenog Kraljevstva. Britanski ministar obrane Wes Streeting izjavio je kako država mora biti spremna za potencijalni rat u roku od 1000 dana, dok je tamošnja vlada istodobno savjetovala građanima stvaranje zaliha konzervirane hrane i flaširane vode. U autorskom tekstu za The Telegraph, Streeting je dodatno upozorio kako bi protivnici Ujedinjenog Kraljevstva mogli biti potpuno spremni za oružani napad do 2030. godine.
Na samom terenu u Ukrajini u četvrtak je zabilježen novi teški incident. Ruska bespilotna letjelica na mlazni pogon pogodila je dva vlaka na željezničkom kolodvoru u središnjoj Ukrajini, pri čemu je, prema službenim navodima dužnosnika, poginulo najmanje 13 osoba, dok ih je 10 ranjeno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napad na putničke vlakove u Dnjipru opisao je kao “užasan”.
Napad na željezničku infrastrukturu dogodio se usprkos tome što se Moskva i Kijev od utorka pridržavaju lokalnog primirja u jednom razorenom gradu na jugu Ukrajine i njegovoj okolici. Rat na istoku Europe traje već više od četiri godine, a svi dosadašnji pokušaji uspostave obustave neprijateljstava bili su neuspješni ili kratkoga vijeka.
