Njezino ime u Hrvatskoj postalo je poznato zbog istraga koje su zahvatile visoke državne dužnosnike, sukoba oko nadležnosti u slučaju bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša i prijepora povezanih s aferom Geodezija. Laura Codruta Kovesi, prva glavna europska tužiteljica, danas završava sedmogodišnji mandat na čelu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Rumunjka koja je karijeru izgradila na borbi protiv korupcije odlazi s dužnosti nakon razdoblja u kojem je njezin ured više puta ulazio u otvorene sukobe s političkim vrhovima država članica Europske unije.
U Hrvatskoj su posebno odjeknuli njezini prijepori s premijerom Andrejem Plenkovićem i glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem. Kovesi je u ožujku ove godine javno govorila o pritiscima na europske tužitelje te pritom izravno spomenula hrvatskog premijera i glavnog državnog odvjetnika. U središtu prijepora bio je slučaj u kojem su hrvatska i europska tijela otvorila paralelne postupke, a spor oko nadležnosti prerastao je u institucionalni sukob.
“Naši ljudi su napadani, počevši od premijera i glavnog državnog odvjetnika”, poručila je tada Kovesi, govoreći o odnosu hrvatskih institucija prema europskim tužiteljima. Njezina izjava ponovno je otvorila pitanje neovisnosti EPPO-a i granica ovlasti nacionalnih pravosudnih tijela.
Od košarkaških terena do vrha rumunjskog pravosuđa
Laura Codruta Kovesi rođena je 15. svibnja 1973. u rumunjskom gradu Sfantu Gheorghe, u Transilvaniji. Odrasla je u Mediasu, u obitelji u kojoj pravo nije bilo nepoznanica. Otac joj je bio državni odvjetnik, a majka učiteljica. Prije nego što je izgradila pravosudnu karijeru, bavila se košarkom, a potom je završila studij prava i započela raditi u rumunjskom tužiteljstvu.
Njezina karijera dobila je poseban zamah 2006. godine, kada je sa samo 33 godine imenovana glavnom državnom odvjetnicom Rumunjske. Postala je prva žena na toj dužnosti, ali i najmlađa osoba koja ju je ikada obnašala.
Na toj je poziciji ostala do 2012., a godinu dana poslije preuzela je vodstvo Nacionalne antikorupcijske uprave, poznate pod kraticom DNA. Upravo je ondje stekla međunarodnu prepoznatljivost i reputaciju tužiteljice koja je spremna pokretati postupke i protiv političara na najvišim državnim položajima.
Pod njezinim vodstvom rumunjska antikorupcijska tijela istraživala su ministre, parlamentarce i druge visoke dužnosnike. Tijekom pet godina pred sud je izvedeno 68 visokih dužnosnika, među kojima 14 aktualnih ili bivših ministara te 53 zastupnika rumunjskog parlamenta. Do njezina odlaska s dužnosti, na temelju tih istraga osuđeno je 37 političara.
Takav pristup donio joj je snažnu javnu podršku, ali i ozbiljne sukobe s političkim strukturama čiji su se predstavnici našli pod istragama. Godine 2018. Kovesi je smijenjena s čela rumunjske antikorupcijske uprave, nakon dugotrajnog sukoba s tadašnjom vlašću. Vladajući socijaldemokrati optuživali su je za prekoračenje ovlasti i nepravilnosti u radu, dok su njezini podupiratelji smatrali da je smjena politički motivirana.
Sukob se nastavio i nakon što se 2019. kandidirala za čelnicu novoosnovanog Ureda europskog javnog tužitelja. Rumunjska vlada protivila se njezinu imenovanju, no Europski parlament i Vijeće Europske unije ipak su je izabrali za prvu glavnu europsku tužiteljicu. Godinu dana poslije Europski sud za ljudska prava presudio je u njezinu korist, utvrdivši povrede prava povezanih s njezinim razrješenjem. Time je dobila važnu pravnu potvrdu nakon sukoba s rumunjskim vlastima.
U listopadu 2019. službeno je imenovana na čelo EPPO-a, institucije koja je operativno počela djelovati 1. lipnja 2021. Njezina je zadaća bila uspostaviti sustav u kojem europski tužitelji mogu istraživati prijevare, korupciju, pranje novca i druge oblike kriminala koji štete financijskim interesima Europske unije.
Slučaj Beroš doveo je do otvorenog sukoba
Jedan od najpoznatijih hrvatskih slučajeva u kojima je EPPO sudjelovao bila je istraga povezana s nabavom medicinske opreme i bivšim ministrom zdravstva Vilijem Berošem. U studenome 2024. europski i hrvatski istražitelji otvorili su postupke koji su se dijelom odnosili na iste događaje, a spor oko toga tko treba voditi istragu završio je odlukom glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića.
Turudić je nadležnost dodijelio USKOK-u, s čime se EPPO nije složio. Europsko tužiteljstvo potom je javno izrazilo zabrinutost zbog načina na koji se u Hrvatskoj rješavaju sukobi nadležnosti između nacionalnih i europskih istražitelja. Kovesi je Europskoj komisiji uputila službeno pismo upozoravajući na probleme povezane s vladavinom prava. EPPO je pritom naveo da hrvatski glavni državni odvjetnik nije europskim tužiteljima omogućio iznošenje njihova stajališta prije odluke te da USKOK nije prijavio vlastitu istragu povezanu s projektom financiranim europskim novcem.
Taj slučaj pokazao je koliko odnosi između EPPO-a i nacionalnih pravosudnih institucija mogu postati složeni kada se njihove istrage preklapaju. Ujedno je otvorio pravno pitanje koje nadilazi Hrvatsku, jer slični modeli odlučivanja o nadležnosti postoje i u drugim državama članicama.
Plenković od EPPO-a tražio ispriku
Drugi veliki prijepor odnosio se na aferu Geodezija, povezanu s trošenjem europskih sredstava za snimanje objekata oštećenih potresom. Istraga europskih tužitelja obuhvatila je postupanje na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, a u javnosti se otvorilo i pitanje odgovornosti Ministarstva kulture i medija. Ministrica Nina Obuljen Koržinek odbacivala je povezanost s mogućim nepravilnostima, dok je premijer Andrej Plenković više puta javno kritizirao način na koji se slučaj predstavljao.
U srpnju ove godine otišao je i korak dalje te od EPPO-a zatražio ispriku ministrici i Vladi. Tvrdio je da su insinuacije o njezinoj umiješanosti u zlouporabu europskog novca predstavljale pokušaj utjecaja na parlamentarne izbore 2024. godine. “Možda bi ovo bio pravi trenutak da se EPPO ispriča ministrici kulture i Vladi”, poručio je Plenković, dodajući da je riječ o optužbama koje su se pojavile na početku izborne kampanje.
Tako je odnos hrvatske Vlade i europskih tužitelja tijekom mandata Laure Kovesi postao predmet javnih političkih polemika. Dok je EPPO inzistirao na svojoj neovisnosti i ovlastima u zaštiti europskog proračuna, Plenković je osporavao pojedine postupke i javne poruke povezane s istragama.
odlazi s čela EPPO-a u trenutku kada institucija vodi sve veći broj istraga. Prema podacima za kraj 2025. godine, europski tužitelji imali su više od 3600 aktivnih istraga, a procijenjena šteta za europske i nacionalne proračune premašivala je 67 milijardi eura.
Tijekom oproštajnih istupa upozoravala je da neovisnost europskog tužiteljstva nije zajamčena samo njegovim formalnim postojanjem. Prema njezinu mišljenju, institucija se može postupno oslabiti nedostatnim financiranjem, birokratskim preprekama i odgađanjem potrebnih zakonskih promjena.
Njezino iskustvo iz Rumunjske, gdje je smijenjena nakon sukoba s političkom vlašću, obilježilo je i njezin pristup europskoj dužnosti. Kao glavna europska tužiteljica često je naglašavala da pravosudna tijela moraju moći istraživati sumnje na korupciju bez obzira na politički položaj osoba koje se u istragama spominju. Od 1. studenoga EPPO preuzima njemački tužitelj Andres Ritter, koji je od 2020. bio jedan od zamjenika Laure Kovesi.
Ritter je u njemačkom pravosuđu od 1995. godine, a tijekom karijere vodio je više tužiteljstava, uključujući specijalizirano tužiteljstvo za gospodarski i kibernetički kriminal u Rostocku. Europski parlament i Vijeće Europske unije imenovali su ga u ožujku ove godine, a njegov sedmogodišnji mandat također neće biti moguće obnoviti.
Za Hrvatsku promjena na čelu EPPO-a ne znači završetak istraga ni automatsko razrješenje sporova koji su obilježili protekle godine. Europsko tužiteljstvo nastavlja raditi kao neovisna institucija, a postupci povezani s mogućim zlouporabama europskih sredstava nastavljaju se neovisno o tome tko vodi ured.
Laura Kovesi tako završava mandat tijekom kojeg je od novoosnovane institucije izgradila europsko tužiteljstvo koje je otvorilo istrage u brojnim državama članicama. U Hrvatskoj će njezino ime ostati povezano s nekima od najpoznatijih pravosudnih slučajeva posljednjih godina, ali i s otvorenim sukobima s premijerom Andrejem Plenkovićem i glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem.
