Bugari u nedjelju izlaze na birališta kako bi u izabrali predsjednika u drugom krugu izbora zasjenjenih ratom u Ukrajini u kojima sudjeluju aktualna predsjednica Iliana Jotova te bivši tehnički premijer Andrej Gjurov. Jotova je bivša zastupnica u Europskom parlamentu iz redova socijalista, a Gjurov prozapadni ekonomist kojeg podupire liberalno-konzervativna oporba, piše njemačka agencija dpa.
U prvom krugu prošle nedjelje, Jotova je završila na prvom mjestu s 34,76 posto glasova dok je Gjurov bio drugi s 31,95 posto. Izbori u zemlji članici Europske unije i NATO-a, koja se nalazi na istočnom krilu oba bloka, zasjenjeni su ratom u Ukrajini. Crno more, na koje Bugarska izlazi, sve više postaje poprište sukoba zbog sve češćih napada bespilotnim letjelicama na trgovačke brodove.
Također, u Bugarskoj su zapaljene antene za satelitski internet Starlink. Mreža satelitskih komunikacija igra važnu ulogu u ukrajinskoj obrani od ruske invazije.
Drugi krug izbora će vjerojatno odlučiti hoće li se Sofija okrenuti jasnijoj zapadnoj orijentaciji, na koju upućuje Gjurovljeva kandidatura, ili će Jotova nastaviti s suzdržanijim stavom premijera i bivšeg predsjednika Rumena Radeva.
Prva ženska predsjednica?
Jotova, bivša potpredsjednica Bugarske, preuzela je dužnost privremene predsjednice u siječnju, nakon što je Radev podnio ostavku kako bi se kandidirao na parlamentarnim izborima. Na tim je izborima pobijedio uz političku platformu koju su brojni analitičari ocijenili bližu Kremlju. Radev podržava Jotovu, a oboje se zalažu za diplomatsko rješenje rata. Pobjedom na izborima Jotova bi postala prva žena na dužnosti predsjednice Bugarske u povijesti te zemlje.
Gjurova podupiru prozapadne reformističke stranke, a on se već dugo zalaže za potporu Ukrajini. Tijekom mandata na čelu tehničke vlade potpisao je s Kijevom sporazum o sigurnosnoj suradnji.
Ipak, Bugarska je parlamentarna republika u kojoj premijer ima znatno veće izvršne i političke ovlasti od predsjednika jer vodi vladu, upravlja ministarstvima, gospodarstvom i državnom politikom. Predsjednik se bira neposredno na pet godina, predstavlja državu, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga i može staviti veto na zakone. Njegova je uloga posebno važna u političkim krizama, kada sudjeluje u pokušajima formiranja vlade i može imenovati privremenu vladu.
Eksplozija još jednog skladišta oružja u Bugarskoj
