Bloger Vrtlar Kruno na svom je Facebook profilu iznio zanimljivu analizu blagdana Svih svetih iz jednog drugog ugla na koji često ne obraćamo pozornost, a vjerojatno bismo trebali.
Naime, u svom postu “Vrtlar Kruno” navodi kako svake godine milijuni lampiona završavaju na grobljima diljem Europe, a velik dio njih čine jednokratni plastični lampioni koji nisu prikladni za recikliranje.
Nakon uporabe treba ih odložiti u predviđeni spremnik za lampione, ako takav sustav zbrinjavanja postoji. Napominje kako oni ne pripadaju u spremnike za plastiku jer često sadrže parafinski vosak i različite vrste plastike i metala. Isto vrijedi i za umjetne cvjetne aranžmane koji, osim plastike, sadrže žice, spužve i vrpce, zbog čega se ne mogu jednostavno reciklirati.
“Osim što je i samo zbrinjavanje takve vrste otpada skupo za državu, izuzetno šteti i okolišu jer se radi o plastici koja se teško razgrađuje. No to je samo vrh sante leda, jer se nameće mnogo pitanja na koja trenutačno nemamo odgovor. Poput toga, koliko je zapravo otpada s groblja u vrijeme Svih svetih? Jedni pišu o 20 tisuća tona, drugi o 15 tisuća tona na području RH, no pravi broj i količinu, ali i težinu situacije ne znamo,” napisao je.
Slovenija je, piše, jedna od rijetkih europskih država koja sadrži posebne propise za zbrinjavanje nadgrobnih svijeća, no i dalje se bori s velikom količinom otpada – između 2015. i 2017. ta je brojka bila 6 400 tona lampiona u godini. Unatoč svim naporima, Slovenija je i dalje, uz Hrvatsku, Poljsku i Austriju, jedna od država koja prekomjerno koristi plastične lampione, premda su se brojke tijekom godina smanjile.
Trebaju li Župe postati ekološki svjesnije?
Ovaj bas bloger nadalje upozorava kako je istražujući podatke nastanka otpada u pregledniku Registra onečišćavanja okoliša, samo po primjeru tri zagrebačka gradska groblja – Miroševac, Markovo polje, a „Vrtlarija“ bi trebala biti Mirogoj, moguće vidjeti kako je u 2025. godini bilo preko 2 500 tona otpada koji nije biorazgradiv, u što se, prema odgovoru Ministarstva okoliša, ubrajaju umjetni cvjetni aranžmani, lampaši, ostaci svijeća i vijenci od raznih materijala.
Dobar primjer truda po ovom pitanju stiže iz Varaždina gdje je u 2025. godini na dva gradska groblja u Varaždinu bilo 60 tona otpada, što potvrđuje i podatak iz njihovog projekta „Na groblje bez plastike“.
Inače, radi se o jednom rijetkom primjeru u RH, koji se usmjerava na smanjenje plastike na grobljima i na promjenu navika posjetitelja groblja, naglašavajući kako „ljubav ne mora svijetliti kroz plastiku da bi bila vidljiva”.
“Treba uzeti u obzir da ljudski čimbenik ima ključnu ulogu u onečišćenju okoliša. Riječ je o globalnom problemu koji pogađa i Hrvatsku, zbog čega bi nadležno ministarstvo trebalo poduzeti konkretne mjere za smanjenje otpada na grobljima. Važnu ulogu mogu imati i župe, informiranjem vjernika o održivijim načinima odavanja počasti pokojnicima, kao i komunalna društva provedbom edukativnih aktivnosti na grobljima, osobito u razdobljima najveće posjećenosti.Potrebni su nam održiviji izbori za odavanje počasti,” završava ovaj eko osvrt “Vrtlar Kruno,” koji na svom blogu nudi i sedam alternativa koje možete koristiti umjesto kupnje plastičnog cvijeća i lampaša.
J.T.
