Nezanemariv broj ruskih regija je ukinio ograničenja prodaje benzina, nakon perioda u kojem su ukrajinski napadi dronovima na rafinerije znatno oslabjeli, vjerojatno pod pritiskom SAD-a, dok se oštećena postrojenja postupno vraćaju u pogon.
Slobodna prodaja goriva ponovno je uspostavljena u 15 regija tijekom listopada, uključujući anektirani Krim i Sevastopolj, gdje je nestašica bila najizraženija, izvijestio je Izvestija 29. listopada. Ipak, ograničenja su u nekim područjima i dalje na snazi. U Tambovskoj oblasti još uvijek je ograničena količina goriva koju pojedinac može kupiti, a zabranjeno je i punjenje goriva u kanistre. U pojedinim dijelovima Lenjingradske oblasti također se i dalje bilježi manjak opskrbe.
Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak sredinom listopada procijenio je manjak benzina na 5 posto, opisavši stanje na domaćem tržištu kao “napeto, ali sve bolje”. Dizela, s druge strane, ima dovoljno. Novak je izjavio da su ruski proizvodni kapaciteti za dizel dvostruko veći od domaće potražnje te da su neka rafinerijska postrojenja završila remont i ponovno započela s radom. Sedam tankera s ruskim dizelom zaputilo se prema SAD-u.
Sve manje dugih redova
Po Ruse najgore faza krize, obilježena dugim redovima na benzinskim postajama i racionalizacijom prodaje goriva, koja je započela sredinom ljeta, postupno prolazi. Međutim, pritisak na naftnu industriju i dalje je velik. Benzina još uvijek nedostaje, uvozom se pokušava nadoknaditi manjak uz financijske gubitke, očekuje se daljnji rast maloprodajnih cijena, a ruska vlada u međuvremenu je ograničila objavu podataka potrebnih za procjenu koliko prerađivački kapaciteta je i dalje izvan pogona.
Ukrajinski napadi na rafinerije naglo su se prorijedili otkako je američki predsjednik Donald Trump pojačao pritisak na Kijev kako bi obustavio takve napade. Prema evidenciji štete na rafinerijama koju vodi Missile War Monitor, u kolovozu su zabilježena 22 datirana napada na ruske rafinerije, u rujnu 16, a u listopadu šest. U razdoblju od 16. do 29. listopada nije zabilježen nijedan napad. No, to se od tada promijenilo s tri nova vala napada (zadnji jutros), što sugerira da se ukrajinska vojska vraća onome što Zelenski zove “sankcije dugog dometa”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina na tri dana obustavila napade na rafinerije nakon što je Trump 11. listopada proglasio energetsko primirje, dok je Rusija istodobno nastavila napadati ukrajinsku elektroenergetsku mrežu.
Napadi su nastavljeni 15. listopada, kada je pogođena rafinerija u Rjazanju. U noći s 29. na 30. listopada prijavljen je i požar u rafineriji Novokuibiševsk u Samarskoj oblasti, dan kasnije pogođena je rafinerija Bašnjeft-Novoil u Ufi, a noćas je pogožena i ogromna rafinerija Kstovo, poznata i kao rafinerija Lukoil-NORSI.
Većina Ukrajinaca želi da se napadi nastave. Oko 80 posto ispitanika smatra da bi Kijev trebao nastaviti napadati ruske rafinerije čak i ako SAD prekine ili smanji svoju potporu Ukrajini, pokazalo je istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, objavljeno 28. listopada.
Prema evidenciji Missile War Monitora, od početka ukrajinske kampanje pogođeno je ili je prijavljeno kao pogođeno 27 rafinerija, a zabilježeno je ukupno 208 napada.
Postrojenja za koja je tijekom listopada prijavljeno da su obustavila rad ili smanjila proizvodnju raspolažu godišnjim kapacitetom prerade od približno 14,8 milijuna tona, što odgovara oko 5 posto ukupnih ruskih nominalnih kapaciteta od 327 milijuna tona godišnje.
Međutim, taj bi udio mogao porasti na približno 145,8 milijuna tona godišnje, odnosno 45 posto ukupnih kapaciteta, ako je i dalje obustavljen rad ranije prijavljen kod 12 postrojenja. Među njima su rafinerije u Moskvi, Kirishiju, Jaroslavlju, Saratovu, Sizranu, Tuapseu i Permu.
Novak je početkom rujna izjavio da je na remontu bilo oko 10 posto ruskih prerađivačkih kapaciteta.
Velike razlike u procjenama posljedica su činjenice da se ponovno pokretanje rafinerija rijetko službeno objavljuje. Situaciju dodatno otežava ruski predsjednik Vladimir Putin dekretom od 28. rujna zabranio je objavljivanje podataka o količinama nafte prerađene u rafinerijama, kao i podataka o burzovnoj prodaji benzina i dizela najvećih naftnih kompanija.
Glavna jedinica za preradu sirove nafte AT-6 u rafineriji u Rjazanju obustavila je rad nakon napada 15. listopada, premda su ostale tri jedinice nastavile raditi, navode izvori iz industrije koje citira Reuters.
Rusija uvozi benzin
U rafineriji Tuapse na obali Crnog mora od travnja nije zabilježeno ponovno pokretanje proizvodnje. Dužnosnici Rosnjefta privatno su upozorili da troškovi učestalih popravaka dugoročno nisu financijski održivi, izvijestio je Bloomberg 22. listopada.
Ruska vlada očekuje da će uvoz u razdoblju od listopada do prosinca činiti između 16 i 18 posto ukupne ponude benzina. Prodaja uvezenog goriva na benzinskim postajama velikih naftnih kompanija donosi gubitak od 13 do 18 rubalja (0,14 do 0,20 dolara) po litri, čak i nakon državnih subvencija, izvijestio je Kommersant.
Ministarstvo energetike predložilo je da se velikim naftnim kompanijama dopusti dodatno povećanje maloprodajnih cijena za 2,1 rublju (0,023 eura) po litri. Time bi cijene benzina na njihovim postajama tijekom godine porasle za ukupno 11 posto.
Ublažavaju se isključivo ograničenja izvoza dizela. Moskva je 10. listopada, dan nakon telefonskog razgovora Putina i Trumpa, djelomično ukinula zabranu izvoza dizela. Američko Ministarstvo financija usto je izdalo Opću licenciju 135, kojom se do 7. travnja 2027. dopuštaju transakcije povezane s ruskim dizelom.
Izvoz dizela ponovno je uspostavljen prema Turskoj i Brazilu. Zabrana izvoza benzina ostaje na snazi do 31. siječnja 2027., a ruska vlada razmatra i zabranu izvoza ukapljenog naftnog plina (UNP) za proizvođače koji nisu izravno uključeni u njegovu proizvodnju, i to do kraja ove godine.
Na vrhuncu krize s gorivom, cijena benzina AI-95 na burzi u Sankt Peterburgu 31. kolovoza porasla je za 4,7 posto, na 80 167 rubalja (714 eura) po toni.
“Preusmjeravanje opskrbnih pravaca i zamjena dobavnih izvora omogućili su da se šire gospodarske posljedice zadrže pod kontrolom”, navodi se u izvješću Bloomberg Economicsa od 26. listopada. U izvješću se dodaje da se opskrba poboljšala, premda nestašice i dalje postoje.
Putin je 1. listopada procijenio da šteta nastala zbog ukrajinskih napada na rafinerije iznosi 1 posto ruskog BDP-a. To je izjavio više od godinu dana nakon što je ukrajinska kampanja pretvorila ruski sektor prerade nafte u strateški ranjivu točku.
Naglo pojeftinjenje i strelovit uspon solarne energije: Prestigla nuklearnu
