Izgradnja plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, strateškog energetskog projekta koji bi BiH trebao omogućiti opskrbu plinom iz drugih izvora, suočila se s novim komplikacijama. Zbog neriješenog pitanja državne imovine u BiH investitori su primorani mijenjati planiranu trasu plinovoda, što bi moglo znatno odgoditi realizaciju projekta u kojem sudjeluju i osobe bliske američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Projekt Južne interkonekcije, čija se vrijednost procjenjuje na oko 1,5 milijardi dolara, trebao bi povezati plinske mreže dviju država i omogućiti Bosni i Hercegovini pristup plinu preko Hrvatske. Međutim, kako je za lokalne medije potvrdio Amer Bekan, direktor bosanskohercegovačke podružnice američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy, projekt je naišao na prepreke zbog dugogodišnjeg spora između dvaju entiteta oko vlasništva nad državnom imovinom.
Zbog toga su u AAFS-u odlučili razmotriti alternativnu trasu, a izrada nove studije izvedivosti već je povjerena jednoj od najvećih svjetskih tvrtki iz tog područja.
Spor oko državne imovine
Prema sporazumu o sukcesiji bivše Jugoslavije, imovina koja je nekada bila u društvenom vlasništvu u tadašnjoj Socijalističkoj Republici BiH trebala bi biti upisana na državu Bosnu i Hercegovinu, koja bi potom odlučivala o njezinu korištenju.
Takvom se rješenju protive vlasti Republike Srpske, koje smatraju da bi imovina trebala pripasti entitetima. S druge strane, u Federaciji BiH ne prihvaćaju takav model jer smatraju da bi njime država izgubila dio svojih nadležnosti i imovine.
Pitanje državne imovine jedno je od ključnih uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH. Visoki predstavnik je još 2005. godine uveo zakonsku zabranu raspolaganja spornom imovinom, koja ostaje na snazi dok njezin status ne bude uređen zakonom koji treba donijeti parlament. Budući da značajan dio planirane trase plinovoda kroz Hercegovinu prolazi upravo preko zemljišta čiji status nije riješen, investitori ga trenutačno ne mogu koristiti.
Nova studija izvedivosti
Amer Bekan potvrdio je kako je zbog tih problema angažirana velika međunarodna tvrtka koja će izraditi novu studiju projekta. “Angažirali smo jednu od najvećih firmi na svijetu, koja trenutno radi novi projekt, novu feasibility studiju. Taj projekt košta oko deset milijuna dolara”, kazao je Bekan za televiziju N1.
Objasnio je kako u AAFS-u ne mogu čekati da se u BiH postigne dogovor o državnoj imovini. Istodobno je potvrdio da postoje i nesuglasice s Europskom unijom, koja je ranije financirala pripremu projekta Južne interkonekcije, kada ga je trebala realizirati sarajevska tvrtka BH-Gas. “Europska unija, koja je financirala većinski projekt Južne interkonekcije, nije dala suglasnost da se taj projekt nama ustupi”, izjavio je Bekan.
AAFS je tvrtka osnovana krajem studenoga 2025. godine u američkoj saveznoj državi Wyoming, a dobila je posao realizacije projekta u BiH bez javnog natječaja, uz posredovanje američkog veleposlanstva u Sarajevu.
U projekt uključeni Trumpovi suradnici
Dodatnu pozornost privlače osobe povezane s američkom administracijom koje sudjeluju u projektu. Među njima je Joseph Flynn, direktor AAFS-a, brat Michaela Flynna, nekadašnjeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost koji je morao napustiti dužnost nakon afere povezane s korupcijom.
Potpredsjednik AAFS-a Jesse Binnall također je ranije bio jedan od Trumpovih odvjetnika. Pojavile su se i dvojbe oko financiranja projekta jer AAFS nema osiguran cjelokupan iznos potreban za njegovu realizaciju, nego ga namjerava prikupiti od investitora. Flynn je još u lipnju objasnio kako je takav model uobičajen za velike infrastrukturne projekte.
“Ovo je projekt vrijedan oko 1,5 milijardi eura, i to nije novac koji jedna osoba ili jedna tvrtka drži na računu. U ovakve projekte ulaze banke, investicijski fondovi i brojni partneri. To je uobičajena praksa svuda u svijetu”, kazao je tada Flynn.
Gradnja se odgađa, BiH ostaje ovisna o ruskom plinu
Ministar energetike i industrije Federacije BiH Vedran Lakić ranije je najavljivao da bi gradnja Južne interkonekcije mogla početi 2027. godine. Međutim, izmjene projekta znače da se taj rok više ne može očekivati.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je u lipnju istekao rok do kojega je entitetska vlada s investitorom trebala potpisati ugovor o izgradnji plinovoda. Iz federalnog Ministarstva energetike i industrije ni iz Vlade Federacije BiH zasad se nisu oglasili o promjenama projekta i mogućim novim rokovima.
Bivši direktor BH-Gasa Almir Bećarević procjenjuje da Južna interkonekcija, u postojećim okolnostima, neće biti izgrađena prije 2030. godine.
Do njezine realizacije Bosna i Hercegovina ostaje ovisna o plinu koji nabavlja iz Rusije, bez mogućnosti korištenja nove infrastrukture koja bi joj omogućila diversifikaciju opskrbe i smanjenje ovisnosti o ruskim energentima.
