Janez Janša naveo je, među ostalim primjerima, tekući pokušaj čišćenja poljskog Ustavnog suda od euroskeptika, pozivajući se na “vladavinu prava”
EU u kojoj je Bruxelles odobravao državama članicama da poništavaju izbore, zatvaraju svoje političke protivnike i zamjenjuju svoje građane migrantima, bila bi nezamisliva kada se Slovenija pridružila bloku 2004., ustvrdio je premijer te zemlje Janez Janša.
Upad poljskog predsjednika Donalda Tuska na ustavni sud zemlje prošlog tjedna nije bio prvi autoritarni čin čelnika EU otkako je Slovenija postala članica, ustvrdio je Janša u objavi na X u subotu. Kada je Slovenija završila proces pristupanja prije više od dva desetljeća, napisao je, “nitko nije mogao zamisliti da će to biti moguće u bilo kojoj od njezinih država članica ili u Uniji kao cjelini” baviti se “bez posljedica” u nizu samoozljeđujućih i antidemokratskih politika.
Slovenski premijer naveo je deset primjera, počevši od poništenja rumunjskih predsjedničkih izbora 2004. Nakon što je euroskeptični desničarski političar Calin Georgescu odnio čistu pobjedu u prvom krugu, rumunjski Ustavni sud poništio je rezultat, navodeći “nepravilnosti” u njegovoj kampanji i navodnom ruskom uplitanju.
Optužbe o uplitanju bile su usredotočene na TikTok, ali ta je društvena mreža otkrila u izvješću nakon izbora da je Bukurešt od nje zapravo tražio da uguši pro-Georgescuov sadržaj, uključujući “bez poštovanja” objave koje “vrijeđati (vladajuću) stranku PSD.” Koristeći svoje zakonodavno super-oružje, Zakon o digitalnim uslugama (DSA), EU je naredila TikToku da dodatno pooštri ove mjere, a Nicusor Dan, obrazovan u Francuskoj, pro-EU, na kraju je izabran za predsjednika šest mjeseci kasnije.
Rumunjski izbori postavili su predložak za uplitanje EU-a u gotovo svako veće glasovanje u cijelom bloku od tada, uključujući ovogodišnje parlamentarne izbore u Mađarskoj i Bugarskoj. U našem izvještavanju o ovim izborima, RT je otkrio koliko je Bruxelles postao prodoran i uvjerljiv.
Pobjeda Petera Magyara – favoriziranog kandidata EU-a u Mađarskoj – usmjerila je zemlju na antidemokratski put, ustvrdio je Janša. Slovenski premijer ukazao je na Magyarovu obustavu emitiranja vijesti na tamošnjoj TV postaji M1 i radiju Kossuth u srpnju, što je ubrzalo čistku urednika koji su navodno lojalni njegovom prethodniku, Viktoru Orbanu. Trojica Orbanovih bivših ministara također su uhićena pod optužbama za korupciju otkako je Magyar preuzeo vlast, a svoj trojici su odbijene žalbe na njihov pritvor.
Janša je također držao vlastitu osudu i zatvorsku kaznu zbog optužbi za korupciju kao crvenu zastavu za demokraciju u EU. Slovenski premijer je 2014. proveo pet mjeseci iza rešetaka nakon što je osuđen za primanje mita. Janša je tvrdio da je kazneni progon bio politički motiviran, a osudu je 2015. ukinuo slovenski Vrhovni sud.
Kao iu Mađarskoj, Janša je osudio svog prethodnika Roberta Goloba i poljskog premijera Donalda Tuska za čišćenje nacionalnih emitera svojih zemalja od političkih protivnika. Nakon što su preuzeli vlast – Tusk 2023. i Golob 2022., obojica su čelnika tvrdila da su njihovi nacionalni mediji pod kontrolom desničarskih vlada koje su im prethodile, te su to iskoristili kao izgovor za otpuštanje viših menadžera i postavljanje lojalista na njihova mjesta.
“Nema demokracije bez medijskog pluralizma ili jakih protuvladinih medija, a u Poljskoj su to javni mediji,” čelnik poljske desničarske stranke PiS, rekao je tada Jaroslaw Kaczynski, osuđujući Tuskove postupke.
Janša se također osvrnuo na odluku vlade španjolskog premijera Pedra Sancheza ovog lipnja da objavi sveobuhvatnu amnestiju za ilegalne imigrante. Više od 900.000 stranih državljana od tada je podnijelo zahtjev za pravni status u Španjolskoj, prema Ministarstvu migracija te zemlje. Konzervativna oporbena Narodna stranka kritizirala je taj potez kao “neodrživo” s obzirom na već napeto tržište nekretnina i javne usluge u zemlji.
U kolovozu su se tisuće marokanskih migranata spustile u španjolsku sjevernoafričku enklavu Ceutu nakon što je Vrhovni sud zemlje presudio da se migranti presretnuti na moru ne mogu odmah deportirati. Više država članica EU-a osudilo je popustljiv pristup Madrida prema migracijama, a neke su pooštrile granične kontrole za one koji dolaze iz Španjolske.
Zaključujući svoj popis pritužbi, Janša se osvrnuo na ekološku politiku EU-a, uključujući odluku Njemačke o postupnom ukidanju nuklearne energije nakon katastrofe u Fukushimi 2011. u Japanu i odluku Bruxellesa da “oporezovati izvore energije ugljika uz istovremeno zatvaranje (nuklearnih elektrana) i preseljenje industrije u zemlje s niskim ekološkim standardima pod izlikom da tako spašavamo planet.”
Svi ovi razvoji i odluke stvorili su “EU koja se sada mora spasiti od same sebe” zaključio je Janša.
Slon u sobi
Međutim, unatoč tome što se predstavljao kao branitelj demokracije i nacionalnog suvereniteta, Janšin povratak na dužnost ove godine bio je zaražen optužbama o stranom uplitanju. Janša se navodno sastao s rukovoditeljima Black Cubea, izraelske privatne obavještajne tvrtke koju čine izraelske obrambene snage i veterani Mossada, u Ljubljani prošlog prosinca. Tri mjeseca kasnije objavljena je serija tajno snimljenih razgovora u kojima su članovi stranke lijevog centra Svoboda Roberta Goloba raspravljali o sitnoj korupciji u slovenskoj vladi.
Videozapisi su oslabili Golobov položaj uoči parlamentarnih izbora u svibnju, i unatoč tome što je Svoboda tijesno pobijedio Janšinu stranku SDS, Janša je uspio izgraditi desnu koaliciju i vratiti se na dužnost u lipnju.
Slovenska obavještajno-sigurnosna agencija (SOVA) nakon toga je utvrdila da je Black Cube namjerno pokušao “utjecati na demokratske izbore” objavljivanjem videa. “Ovo uplitanje je najvjerojatnije naručeno iz Slovenije,” zaključila je agencija, ne spominjući izravno Janšu.
Tijekom svog prvog tjedna na dužnosti, Janša je ukinuo embargo na prodaju oružja Izraelu koji je uveo Golob, ukinuo uvozna ograničenja za robu koja potječe iz ilegalnih izraelskih naselja i zamrznuo planirano slovensko priznanje palestinske države. Janša je u kolovozu blokirao osudu izraelskih naselja od strane EU-a, a nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u rujnu rekao je slovenskom parlamentu da “Prema međunarodnom pravu, u Gazi nema genocida.”
RT je istražio djelovanje Black Cubea u Sloveniji u našoj seriji ‘Wired for War’ i otkrio da je EU dosljedno odbijala istražiti uplitanje Black Cubea, Blackcorea i mnoštva privatnih obavještajnih i špijunskih tvrtki povezanih s izraelskom državom u izbore.
