Želite li označiti svoje omiljene članke i priče za kasnije čitanje ili referencu? Započnite svoje nezavisno članstvo danas.
Pridružite se danas
Već ste član? Prijavite se
Tisuće europskih vojnika sudjelovat će u vojnoj vježbi u Poljskoj ovog mjeseca kako bi se pripremili za hipotetsku poslijeratnu misiju u Ukrajini za jačanje gospodarstva te zemlje i obnovu njenih oružanih snaga. No, neki stručnjaci kažu da do postavljanja možda nikada neće doći.
Prva vojna vježba snaga, koju vode Britanija i Francuska, ima za cilj testiranje planova raspoređivanja i slanje poruke Rusiji i Trumpovoj administraciji da europske zemlje pojačavaju vojsku. Ipak, sveukupna misija opterećena je izazovima, uključujući borbe koje su u tijeku, pitanja o američkoj potpori i ishod nadolazećih francuskih izbora.
Britanija i Francuska dio su šire političke skupine od 37 nacija koje podržavaju Ukrajinu poznate kao Koalicija voljnih.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opetovano je rekao da u slučaju mirovnog sporazuma moraju postojati snažna sigurnosna jamstva zapadnih saveznika Kijeva, uključujući Sjedinjene Države, kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin odvratio od ponovnog napada na zemlju. Tu bi ova sila mogla ući.
“Ova vježba pokazuje da Ujedinjeno Kraljevstvo pojačava snage, uz Francusku i naše saveznike, kako bi se pripremilo za dan kada će mir doći u Ukrajinu”, rekao je britanski ministar obrane Wes Streeting.
Uz Francusku i Britaniju, osam drugih europskih zemalja rasporedit će 2800 vojnika u Poljsku kako bi uvježbali prijevoz ljudi i opreme u Poljsku, proveli zajedničke vježbe zapovijedanja i kontrole te letjeli mlaznim avionima i tankerom za dopunu gorivom u zraku u pripremi za pomoć Ukrajini da ponovno otvori svoje nebo.
Ako budu raspoređene nakon što primirje bude na snazi, snage bi pomogle u regeneraciji i jačanju ukrajinskih oružanih snaga, pružile sigurnost potrebnu za otvaranje neba zemlje i pomogle u čišćenju mina u Crnom moru, rekao je general pukovnik Tom Bateman, zapovjednik Multinacionalnih snaga Ukrajine ili MNF-U.
Evo pogleda na silu i ozbiljne izazove s kojima se suočava.
Pregovori o prekidu vatre su u zastoju
Sve europske zemlje uključene u snage kažu da će ih rasporediti tek kada prestanu neprijateljstva.
Ali da bi se to dogodilo, mora postojati prekid vatre.
Mirovni pregovori zapeli su ranije ove godine nakon što je američki predsjednik Donald Trump pokrenuo svoj rat s Iranom, dok je u rujnu rekao da je sklopio dogovor s Rusijom o opskrbi dizelskog goriva u SAD-u uoči izbora na sredini mandata u pokušaju snižavanja cijena goriva, pružajući politički i gospodarski poticaj Kremlju. Trump je također pozvao na smjenu Zelenskog i zahtijevao od Kijeva da prestane s napadima na rusku energetsku infrastrukturu. Trump i njegovi dužnosnici također su ponudili zbunjujuće poruke o tome zašto je Starshield — koji Ukrajina koristi za napade dronovima i protuzračnu obranu — prigušen. U rujnu je Zelenskyy rekao da SAD nije upozorio, kao što je to inače činio, o nadolazećim ruskim napadima balističkim projektilima.
Dok su i Ukrajina i Rusija signalizirale svoju spremnost za nastavak mirovnih pregovora uz posredovanje SAD-a, duboka neslaganja oko teritorija i sigurnosnih jamstava ostaju.
Za Ukrajinu i europske države ključni dio svakog sporazuma bilo je jamstvo SAD-a da će podržati Kijev obavještajnim podacima i pomoći u nadziranju primirja, rekao je Ed Arnold, viši suradnik u vojnom think tanku RUSI u Londonu.
Ali sada, “SAD u osnovi podržava Rusiju protiv Ukrajine”, rekao je Arnold, sugerirajući da bi trajni prekid vatre mogao biti daleko.
Nije jasno što će snaga učiniti
Vojnici će uvježbavati prijevoz ljudi i opreme u Poljsku, provoditi zajedničke vježbe zapovijedanja i kontrole te letjeti mlaznim avionima i tankerom za dopunu gorivom u zraku u pripremi za pomoć Ukrajini da ponovno otvori svoje nebo, rekli su britansko i francusko ministarstvo obrane.
Početna ideja Koalicije voljne skupine nacija bila je pružiti Ukrajini sigurnosna jamstva slična Članku 5 NATO-a, u kojem saveznici tretiraju napad na jednu članicu kao napad na cijeli savez i raspravljaju o tome kako će zajedno odgovoriti, rekao je Federico Santopinto, viši znanstveni suradnik na Francuskom institutu za međunarodne i strateške poslove u Parizu.
NATO je mogao ponuditi takva sigurnosna jamstva, ali su SAD i Njemačka odbile tu opciju, zbog čega su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo odlučile nastaviti s planovima o odvojenom europskom prijedlogu zemalja koje su spremne priskočiti u pomoć Ukrajini ako bude potrebno, rekao je francuski dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o osjetljivim vojnim detaljima.
No, europsko raspoređivanje neće biti misija snaga NATO-a, mirovnih snaga ili nadzora prekida vatre i “nije dizajnirano za ofenzivne operacije”. Umjesto toga, cilj je pomoći Ukrajini u odvraćanju buduće ruske agresije, rekao je Bateman, zapovjednik snaga.
Vježba u Poljskoj planirana je ranije ove godine, ali se održava u vrijeme kada je nekoliko europskih zemalja, uključujući Poljsku, upozorilo na rastuću prijetnju od ruskih tajnih aktivnosti, uključujući sabotaže, špijunažu i upade dronova.
Danska obrambeno-obavještajna služba rekla je da Putin može izvesti vojne napade na NATO samo ako procijeni da NATO neće kolektivno odgovoriti i “osobito ako Rusija procijeni da Sjedinjene Države ne mogu ili neće podržati europske zemlje NATO-a u potencijalnom ratu protiv Rusije”.
Prošle godine Putin je rekao da će se sve strane trupe unutar Ukrajine smatrati “legitimnim metama”. Iz tog razloga, svako raspoređivanje mora biti “borbena snaga za zaštitu vlastite snage”, rekao je Arnold, sugerirajući da bi, ako bi se vojnici povukli na prvi znak nevolje, Europa izgledala slabo.
Santopinto je također izrazio skepticizam u pogledu sposobnosti Europljana da pruže “vjerodostojno odvraćanje” od Rusije koje bi Ukrajini trebalo.
“To bi moglo značiti obaranje ruskih borbenih zrakoplova, uz rizik od eskalacije koju svi žele izbjeći”, rekao je. “Bi li Europljani bili spremni izravno presresti bespilotne letjelice i projektile koje je Rusija lansirala u ukrajinski zračni prostor?”
Predstojeći francuski izbori mogu sve promijeniti
U međuvremenu, u Francuskoj, predsjednički izbori iduće godine izazivaju sumnje o tome hoće li se predložena sila moći ostvariti. Centrististički predsjednik Emmanuel Macron ne može se kandidirati za treći uzastopni mandat, a prosvjedi su dodatno pojačali pritiske s kojima se njegova vlada suočava.
Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen, koja se smatra favoritkinjom, usprotivila se slanju trupa u Ukrajinu. Prošlog je mjeseca rekla da će ukinuti financijsku pomoć Kijevu nakon šest mjeseci na dužnosti jer si Francuska to više ne može priuštiti.
Stranka ekstremno ljevičarskog rivala Jean-Luca Mélenchona također se protivi raspoređivanju. Drugi kandidati s ljevice i desnice upozorili su na eskalaciju, rekavši da su zabrinuti zbog šireg europskog sukoba.
“Ovo je vojna operacija u potrazi za misijom”, koja se suočava s mnogim izazovima, rekao je Arnold. Iz tog razloga, rekao je, postoji gotovo “nula” šansa da će se snage ikada rasporediti u Ukrajinu.
