BRUXELLES – Europska komisija predstavila je nove smjernice kojima poziva građane Europske unije na značajno bolju pripremu za izvanredne situacije i katastrofe. Ključna preporuka uključuje osiguravanje zaliha hrane, vode i osnovnih potrepština dovoljnih za preživljavanje tijekom prva tri dana, dok ne stigne organizirana pomoć javnih službi.
Nove smjernice predstavila je europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu. Lahbib je istaknula kritičnu važnost prvih sati u kriznim situacijama, naglasivši da svaki građanin mora znati kako zaštititi svoju obitelj i pomoći drugima. Prema njenim riječima, priprema počinje u vlastitim domovima, školama i lokalnim zajednicama.
Fokus na trodnevnu samodostatnost
Središnji dio preporuka stavlja naglasak na trodnevnu samodostatnost. Komisija savjetuje građanima da u svojim kućanstvima održavaju osnovne zalihe. Također se preporučuje imati unaprijed spakiranu torbu ili ruksak za hitne slučajeve s najnužnijim stvarima u slučaju potrebe za brzom evakuacijom. Cilj je omogućiti građanima da zadovolje osnovne potrebe dok se sustav pomoći u potpunosti ne pokrene na terenu.
Osim zaliha za kućanstva, smjernice obuhvaćaju još tri ključna područja:
- Edukacija u školama: Uvođenje edukacije o krizama u dječje vrtiće i osnovne škole kroz aktivnosti prilagođene dobi, uz naglasak na to da se ne stvara strah.
- Zaštita ranjivih skupina: Posebne mjere zaštite za osobe s invaliditetom kako nitko ne bi ostao zapostavljen.
- Bolja komunikacija: Jasnije i brže komuniciranje opasnosti od strane vlasti prema javnosti.
Europski dan pripravnosti od 2027.
Komisija je predložila i uvođenje službenog Europskog dana pripravnosti, koji bi se svake godine obilježavao 23. listopada, počevši od 2027. godine. Taj je datum odabran jer označava osnivanje europskog Mehanizma za civilnu zaštitu 2001. godine. Cilj ovog dana je potaknuti građane i lokalne vlasti na redovito vježbanje i podizanje svijesti o opasnostima.
Ovaj prijedlog proizišao je iz preporuka panela europskih građana, u kojem je 150 stanovnika iz svih članica Unije zatražilo jače uključivanje javnosti u sustave zaštite i spašavanja.
Stres-testovi za službe civilne zaštite
Uz upute za građane, Bruxelles je donio i preporuke za države članice o provođenju redovitih stres-testova i planova kontinuiteta rada. Od nacionalnih centara civilne zaštite traži se da osiguraju nesmetan rad i koordinaciju pomoći 24 sata dnevno, čak i u uvjetima teških poremećaja poput nestanka struje, pada komunikacijskih mreža ili kibernetičkih napada.
Iako nove smjernice nisu pravno obvezujuće, one su ključan dio šire europske strategije o jačanju otpornosti na krize. Strategija se temelji na lanjskom izvješću bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, koje je upozorilo da Europa zbog sve češćih klimatskih nepogoda i geopolitičkih prijetnji mora izgraditi kulturu spremnosti u svim slojevima društva.
Jugoslovensko “Ništa nas ne smije iznenaditi”
Inicijativa Europske komisije neizbježno podsjeća na slogan “Ništa nas ne smije iznenaditi” (NNNI) koji je bio temeljni slogan i naziv za masovne društvene i vojne vježbe civilne zaštite u SFR Jugoslaviji, u sklopu doktrine Općenarodne obrane i društvene samozaštite (ONO i DSZ).
Parola NNNI ostala je prepoznatljiva po sveobuhvatnim vježbama, pripremi za krizne situacije, što je stvorilo i mjesto u svojevrsnoj pop – kulturi.
Redovito su se provodile masovne vježbe u kojima su sudjelovali doslovno svi slojevi društva – od djece u školama i radnika u tvornicama, do običnih građana u mjesnim zajednicama. Učili su se postupci u slučaju rata, prirodnih nepogoda ili drugih izvanrednih stanja.
Građani su uvježbavali pružanje prve pomoći, gašenje požara, evakuaciju, postupanje u slučaju zračnog ili kemijskog napada te pravilno stavljanje plinskih maski. Školarci su često imali vježbe brze evakuacije.
Iako je projekt bio ozbiljan, parola je s vremenom ušla u svakodnevni govor. Postala je sinonim za (često pretjeranu ili neorganiziranu) birokraciju i pripreme za situacije koje se vjerojatno nikada neće dogoditi, te se i danas koristi u šali kada nekoga „iznenade“ uobičajene stvari (poput snijega u siječnju).
D.G.
