Branimir Urlić na društvenim je mrežama ponovno otvorio pitanje odlaganja građevinskog materijala i otpada na području Makarske i okolice. Uz objavu je podijelio fotografije jednog od odlagališta uz cestu Makarska – Vrgorac, nastale u razdoblju od 2018. godine do danas, upozoravajući na problem koji, kako tvrdi, nadležne institucije godinama zanemaruju.
„A nakrcani kamioni nestaju u magli”, započeo je Urlić svoju objavu, osvrnuvši se na postupanje institucija koje su, prema njegovim riječima, danas bile na spomenutoj lokaciji.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da se na Makarskoj rivijeri godinama intenzivno gradi i renovira, pri čemu nastaju goleme količine iskopanog materijala, zemlje, kamenja i građevinskog otpada, dok istodobno izostaju jasni odgovori o tome gdje taj materijal završava.
„Nikome nije čudno da se, recimo, u Makarskoj i okolici godišnje punilo tisuće kamiona zbog gradnje i renovacije, a nigdje dokaza gdje je sve nestalo”, ističe Urlić.
Nedostatak legalnih odlagališta dodatno pogoršava problem
Prema njegovu mišljenju, odgovornost za postojeće stanje ne može se tražiti samo među onima koji materijal odlažu, nego i među institucijama koje nisu osigurale odgovarajuću infrastrukturu za njegovo zakonito zbrinjavanje.
Upozorava kako se na razini općina, županije i države nedovoljno razmišlja o tome gdje bi trebale završavati velike količine zemlje, kamenja i inertnog građevinskog otpada nastalog tijekom građevinskih radova.
„Broj legalnih odlagališta za ovakav tip viška od gradnje je smiješan i nefunkcionalan”, poručuje.
Zašto se napušteni kamenolomi ne saniraju građevinskim materijalom?
Urlić pritom predlaže i moguće rješenje. Smatra da bi se dio iskopanog materijala, uz odgovarajuću kontrolu i ispunjavanje propisanih uvjeta, mogao iskoristiti za sanaciju napuštenih kamenoloma i devastiranih prostora.
Takve bi se lokacije, umjesto da ostanu trajni ožiljci u krajoliku, mogle urediti i pošumiti.
„Nitko da pokrene inicijativu da se lijepo nekakav kamenolom ili kamenjar sanira s ovim viškom, uredi i posadi šuma. Nije to ništa čudno, dogodilo se na tisućama lokacija u svijetu”, navodi Urlić.
Umjesto toga, upozorava, kamenolomi ostaju nesanirani, dok se zemlja i kamen odlažu na različitim lokacijama, često bez jasnog plana i kontrole.
Posebno zabrinjavajućim smatra i mogućnost zakapanja drugih vrsta otpada, iako u objavi ne iznosi konkretne dokaze o takvim slučajevima na spomenutoj lokaciji.
Hoće li nadležni konačno reagirati?
Urlićeva objava ponovno otvara pitanje sustavnog gospodarenja građevinskim otpadom na Makarskoj rivijeri, ali i odgovornosti lokalnih, županijskih i državnih institucija.
Uz pitanje gdje završava materijal s brojnih gradilišta, nameće se i ono postoje li dovoljni kapaciteti za njegovo zakonito zbrinjavanje te koliko se učinkovito nadzire odlaganje u prirodi.
Iako navodi da su nadležne institucije danas postupale na jednom od odlagališta uz cestu Makarska – Vrgorac, Urlić ne očekuje značajnije promjene.
„I opet nitko neće ništa napraviti”, zaključuje, izražavajući nezadovoljstvo dugogodišnjim odnosom prema ovom problemu.
Moja reakcija na članak je…
