Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž očekuje da će novi politički mandat u BiH obilježiti stagnacija, raspodjela funkcija i politički obračuni. Govoreći za BHRT o pregovorima nakon izbora, poručio je da je HRS spreman sudjelovati u vlasti, ali da neće pristati na ulogu političkog privjeska.
“Ja, nažalost, očekujem četiri godine stagnacije, četiri godine bavljenja samim sobom, četiri godine isključivo kadrovske politike i tenderizacije”, rekao je Raguž.
Izrazio je bojazan da će se buduće vlasti najprije baviti kadrovskim rješenjima i međusobnim obračunima, dok će druge teme morati čekati. Dodao je da se nada kako će ga stvarnost demantirati.
Prema njegovoj ocjeni, suradnja SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a nastavila se i tijekom prethodnog mandata, premda SDA nije bila dio federalne vlasti. Tu je tvrdnju obrazložio svojim iskustvom zastupnika u Parlamentu FBiH, navodeći da je mogao pratiti koji projekti dobivaju potporu i u čijem se interesu, prema njegovu mišljenju, pišu zakoni.
Govoreći o izbornim rezultatima, kazao je da je HRS ponovio i neznatno poboljšao rezultat s prethodnih općih izbora. Hrvatska petorka, međutim, nije ostvarila maksimalni cilj da bez nje ne bude moguće formirati vlast na svim razinama.
“Postoje određene kalkulacije koje uključuju i nas, ali nećemo se gurati, niti ćemo biti ičiji privjesak”, poručio je.
Potvrdio je da s HDZ-om BiH dosad nije bilo formalnih pregovora.
“Bilo je određenih neslužbenih kontakata, ali dalje od toga se nije išlo”, rekao je.
Smatra da će rasplet ovisiti o konstituiranju klubova naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, sastavu državnog Doma naroda te odluci SDP-a o sudjelovanju u vlasti. Prema njegovoj procjeni, SDA, HDZ BiH i SDP imaju matematičku mogućnost dogovoriti većine, ali ostaje otvoren prostor i za drukčije koalicije.
Uspostavljanje vlasti na federalnoj i državnoj razini, naglasio je, treba promatrati odvojeno. Za Federaciju je upozorio na važnost rokova koje je postavio Christian Schmidt, dok na državnoj razini očekuje dulje pregovore i više političkih uvjetovanja.
Konkretnije obrise nove izvršne vlasti u FBiH očekuje u travnju ili svibnju 2027. godine. Nije isključio ni mogućnost ponavljanja izbora ako vlast ne bude formirana u rokovima, iako vjeruje da će stranke na kraju pronaći dogovor.
Posebno se osvrnuo na zahtjeve koji se odnose na Središnju banku BiH i valutni odbor. Prema njegovoj ocjeni, politički utjecaj na taj sustav otvorio bi prostor za dodatno zaduživanje, tiskanje novca i inflaciju te ugrozio ekonomske temelje države.
“Ako dopustimo to, to nije radikalan potez, to je rušenje temelja Bosne i Hercegovine”, upozorio je Raguž, dodajući da takvi zahtjevi dodatno otežavaju pregovore na državnoj razini.
O budućoj ulozi Darijane Filipović u Predsjedništvu BiH nije želio unaprijed suditi. Kazao je da će njezin doprinos ovisiti o korištenju ovlasti te izrazio nadu da će djelovati u interesu društva, u skladu s predizbornim najavama.
Pritom je ustvrdio da građani nisu osjetili poboljšanje života zahvaljujući ranijim članovima Predsjedništva, među kojima je spomenuo Dragana Čovića i Željka Komšića.
Na kraju razgovora predložio je da se plaće političara zakonski povežu s njihovim učinkom, odnosno s ispunjavanjem planova i mjerljivim rezultatima rada.
