Tri mjeseca nakon jednog od najtragičnijih požara u novijoj povijesti Dalmacije, omiško područje još se oporavlja od katastrofe koja je odnijela šest ljudskih života, ozlijedila 40 osoba i iza sebe ostavila stotine uništenih objekata. Materijalna šteta procijenjena je na oko 110 milijuna eura, a unatoč opsežnoj istrazi, javnost još nema odgovor na ključno pitanje – kako je požar izbio i postoji li nečija odgovornost za tragediju.
Bio je 13. kolovoza 2026. godine kada je oko 20 sati u šumskom predjelu uz cestu u Lokvi Rogoznici buknuo požar koji će u samo nekoliko sati promijeniti živote tisuća ljudi. Nošena snažnom burom, vatra se nekontrolirano širila prema Pisku, Mimicama, Medićima, Stanićima, Nemirama i Omišu, zahvaćajući kuće, automobile, poslovne prostore, maslinike i šumske površine.
Vatrena fronta protezala se na području dugom približno 23 kilometra, a požar je zahvatio oko tisuću hektara borove šume, trave i makije.
Tijekom dramatične noći stanovnici i turisti napuštali su domove i smještajne objekte, dok su vatrogasci pokušavali obraniti naselja od plamena koji je, potpomognut vjetrom, preskakao prometnice i obrambene linije.
Prema objavljenim podacima, evakuirano je oko 2000 stanovnika i turista, a u gašenju je sudjelovalo više od 300 vatrogasaca iz devet hrvatskih županija.
Požar je službeno proglašen ugašenim tek 27. kolovoza, punih 14 dana nakon izbijanja.
Šest izgubljenih života
Najtragičnija posljedica požara gubitak je šest ljudskih života.
Prva žrtva bila je 34-godišnja Dragana Antešević, sezonska radnica iz Bosne i Hercegovine, koja je poginula tijekom požara.
Od posljedica teških ozljeda kasnije su preminuli umirovljeni vatrogasac Drago Lelas (79), Katica Nikolić (58) i Ivana Kovačić (41).
Tijekom listopada stigle su još dvije tragične vijesti. U KBC-u Split preminuo je 70-godišnji muškarac koji se liječio od posljedica požara, a 25. listopada preminula je i 66-godišnja žena, čime je broj smrtno stradalih porastao na šest.
Ukupno je ozlijeđeno 40 osoba, među kojima su bili i pacijenti s iznimno teškim opeklinama. Neki su zadobili opekline na 40 do 70 posto površine tijela, zbog čega su liječeni u specijaliziranim bolničkim ustanovama.
Deseci kuća potpuno uništeni, izgorjeli automobili, brodovi i poslovni objekti
Razmjere katastrofe najbolje pokazuju podaci o uništenoj imovini.
Prema podacima koje je u kolovozu iznio splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, potpuno je izgorjelo 50 kuća, 55 ih je djelomično stradalo, dok je na još 14 kuća zabilježena manja šteta.
Potpuno je uništeno i 26 drugih objekata, dok su četiri djelomično oštećena. Izgorjela su tri ugostiteljska objekta i osam gospodarskih objekata, a dodatna tri gospodarska objekta bila su djelomično oštećena.
Vatra je potpuno uništila 117 vozila, dok je još 21 djelomično oštećeno. Stradalo je i 49 plovila, šest motocikala, sedam radnih strojeva te 12 trajlera.
U požaru je potpuno izgorio i azil za pse.
Brojni stanovnici izgubili su imovinu koju su stvarali desetljećima, a pojedini obrtnici ostali su bez poslovnih prostora i izvora prihoda.
Posebno teško stradala su područja Čeline i Borka, gdje je uz uništene objekte ostala i velika šteta na prirodnom okolišu.
Šteta procijenjena na 110 milijuna eura, za isplate predviđena 33 milijuna
Prve procjene ukupne materijalne štete dosegnule su oko 110 milijuna eura. U taj iznos uključena je šteta na građevinama, vozilima, plovilima, poljoprivrednim površinama, nasadima i šumama.
Međutim, treba razlikovati ukupnu procjenu posljedica požara od iznosa koji će biti obuhvaćen isplatama pomoći.
Prema podacima koje je krajem listopada iznio omiški gradonačelnik Zvonko Močić, građani su prijavili štetu od približno 48 milijuna eura, dok je stručnim procjenama utvrđen iznos od oko 33 milijuna eura.
Vlada Republike Hrvatske još je u kolovozu odobrila 20 milijuna eura za ublažavanje posljedica katastrofe, a u humanitarnoj akciji prikupljeno je dodatnih 1,9 milijuna eura.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban 1. rujna proglasio je prirodnu nepogodu za područje pogođeno požarom, čime je otvoren postupak službenog prijavljivanja i procjene šteta.
Bačić najavio prve isplate do kraja studenoga
Uoči tromjesečne obljetnice, 6. studenoga, Omiš je posjetio ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, koji je nakon sastanka s gradonačelnikom Močićem i županom Bobanom najavio konkretne korake prema isplati pomoći.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo će u roku od desetak dana provesti dodatnu reviziju podataka i utvrditi dokumentaciju koju građani trebaju dostaviti.
Grad Omiš trebao bi u suradnji s bankama organizirati otvaranje posebnih računa za isplatu sredstava, a Gradsko vijeće donijeti potrebne odluke.
Bačić je najavio da bi isplate trebale početi do kraja studenoga.
Otvoreno je i pitanje pomoći vlasnicima nezakonito izgrađenih objekata koji su stradali u požaru. O tome će odlučivati Gradsko vijeće, pri čemu eventualna isplata pomoći ne znači i legalizaciju objekta.
Gradonačelnik Močić najavio je i raspravu o financijskoj pomoći obiteljima poginulih te osobama koje su pretrpjele teške zdravstvene posljedice.
Tri mjeseca kasnije uzrok požara još nije poznat
Dok se stanovnici omiškog područja pokušavaju oporaviti od tragedije, jedno od najvažnijih pitanja ostaje bez odgovora.
Kako je požar izbio?
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu krajem listopada izvijestilo je da policija i tužiteljstvo nastavljaju izvide kako bi utvrdili postoji li osnovana sumnja na počinjenje teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti.
Očevid je proveden uz sudjelovanje policijskih službenika, inspektora zaštite od požara i stručnjaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić.
Naloženo je kemijsko-fizikalno vještačenje, a 4. rujna i dodatno vještačenje Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Prema posljednjem objavljenom očitovanju tužiteljstva, dodatno vještačenje još nije bilo dovršeno, a njegovi rezultati nisu bili zaprimljeni.
Tijekom istrage prikupljani su materijalni tragovi, pregledavane snimke nadzornih kamera i dokumentirane posljedice požara.
Zasad nije javno potvrđeno je li požar izazvan ljudskim djelovanjem, tehničkim uzrokom ili drugim okolnostima. Također nije objavljeno da je neka osoba osumnjičena za njegovo izbijanje.
Zašto nije aktiviran sustav ranog upozoravanja?
Osim samog uzroka požara, otvoreno je ostalo i pitanje funkcioniranja sustava upozoravanja stanovništva.
Tijekom katastrofalnog požara nije aktiviran Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK), namijenjen pravodobnom obavještavanju građana o velikim opasnostima.
Pitanje zašto sustav nije aktiviran postavljalo se još tijekom kolovoza, a odgovor nije bio poznat ni krajem listopada.
Gradonačelnik Zvonko Močić gostujući 29. listopada u Dnevniku HRT-a izjavio je da ne zna zbog čega upozorenje nije poslano te da na to pitanje trebaju odgovoriti nadležne službe.
Istodobno je ocijenio da se požar širio takvom brzinom da ni upozorenje, prema njegovu mišljenju, ne bi moglo spriječiti sve posljedice.
Riječ je, međutim, o njegovoj procjeni, dok pitanje postupanja nadležnih službi i dalje zahtijeva službeno objašnjenje.
Gradonačelnik ne vjeruje da je požar izbio slučajno
Močić je krajem listopada iznio i osobno mišljenje o mogućem uzroku požara.
Kazao je kako, s obzirom na vrijeme i mjesto izbijanja, ne vjeruje da je požar počeo slučajno, ali je naglasio da nema uvid u sve pojedinosti istrage.
Istaknuo je i da je snažan vjetar imao presudnu ulogu u širenju požara te da je vatra u pojedinim trenucima bila gotovo nezaustavljiva.
Upozorio je na važnost održavanja zapuštenih zemljišta, vegetacije i protupožarnih putova, ali i na činjenicu da su vatrene iskre i zapaljeni dijelovi vegetacije preskakali postojeće obrambene linije.
Njegove izjave ne predstavljaju službeni zaključak o uzroku požara.
Omiš se obnavlja, ali posljedice će se osjećati godinama
Nakon katastrofe pokrenute su brojne akcije pomoći. Uz državna sredstva, novac su donirali gradovi, općine, županije, institucije i građani.
Grad Split tijekom evakuacije organizirao je prihvat u sportskoj dvorani Gripe, gdje je, prema tadašnjim podacima, boravila 321 osoba.
U obnovi su sudjelovali volonteri, vatrogasci, komunalne službe i brojni građani koji su pomagali u čišćenju i sanaciji oštećenih prostora.
Osim obnove kuća i poslovnih objekata, pred lokalnim vlastima ostaje i sanacija opožarenih površina te sprječavanje mogućih odrona i klizišta na područjima na kojima je vegetacija uništena.
Tri mjeseca nakon požara Omiš je tako suočen s dva velika zadatka: obnoviti ono što je uništeno i doći do odgovora na pitanje kako je do katastrofe uopće došlo.
Materijalna šteta može se procijeniti, kuće se mogu obnoviti, a šumske površine s vremenom oporaviti. No šest izgubljenih života ostaje najteža posljedica kolovoške tragedije.
Za njihove obitelji, kao i za stanovnike koji su te noći izgubili domove i imovinu, pitanje odgovornosti i dalje je otvoreno.
Moja reakcija na članak je…
