Stanovnici Lađevaca, Krkovića, Cicvara, Čiste Velike i Bilostanova ponovno su podigli glas protiv kamenoloma Velika Kremenica u zaleđu Skradina. Tvrde da su na lokaciji nekadašnjeg kamenoloma pokrenuti teški strojevi, da se izvode zemljani radovi, bušenje i miniranje te da zbog podrhtavanja tla strahuju za sigurnost svojih domova. Posebno ih zabrinjava blizina naselja, jer se, prema njihovim tvrdnjama, radovi odvijaju svega 250 metara od prvih obiteljskih kuća.
Građanska inicijativa protiv kamenoloma „Velika Kremenica” uputila je otvoreno pismo nadležnim institucijama, zahtijevajući hitan inspekcijski nadzor. No, u pozadini cijelog slučaja nalazi se i znatno šire pitanje budućnosti ovog dijela dalmatinskog zaleđa. Naime, prema službenoj dokumentaciji Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, na Velikoj Kremenici planirana je eksploatacija čak 5,43 milijuna kubičnih metara kamena, tijekom približno 27 godina.
“Tlo nam podrhtava, strahujemo za svoje domove”
Kako su izvijestili ŠibenikIN i InfoVodice, mještani tvrde da je privatni investitor iz Knina na području nekadašnjeg kamenoloma pokrenuo aktivnosti koje su među stanovništvom izazvale strah i nezadovoljstvo. Prema njihovim navodima, teška mehanizacija izvodi zemljane radove, prostor se ograđuje, a aktivnosti bušenja i miniranja izazivaju podrhtavanje tla.
Zbog događanja na terenu mještani su, kako tvrde, pozvali i policiju. Građanska inicijativa navodi da je podnijela prijavu Općinskom sudu u Šibeniku, želeći dodatnim pravnim koracima zaštititi sigurnost, imovinu i prava stanovništva.
Posebnu zabrinutost izazivaju moguće posljedice dugotrajne eksploatacije kamena na kvalitetu života. Stanovnici upozoravaju na buku, prašinu i vibracije, ali i na potencijalno ugrožavanje maslinika, vinograda i pčelarstva. Strahuju i od utjecaja zahvata na osjetljivo krško podzemlje i izvore pitke vode, što smatraju jednim od najvažnijih pitanja u cijelom postupku.
Službeni dokument otkriva razmjere projekta: Gotovo 17 hektara i 27 godina eksploatacije
Dalmacija Danas provjerila je dokumentaciju dostupnu na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koja otkriva razmjere planiranog projekta. Prema službenoj informaciji objavljenoj 12. ožujka 2026., nositelj zahvata je tvrtka Transport Beton Lubina d.o.o. iz Knina, a eksploatacijsko polje Velika Kremenica obuhvaća ukupno 16,98 hektara.
U dokumentaciji se navodi da bi se kamen vadio na pet etaža, uz korištenje bušenja, miniranja, bagera, utovarivača, kamiona i postrojenja za drobljenje te klasiranje kamena. Ukupne eksploatacijske rezerve, prema idejnom rudarskom projektu, iznose 5.427.421 kubični metar tehničko-građevnog kamena, dok je maksimalna godišnja eksploatacija projektirana na 200.000 kubičnih metara.
Takav intenzitet eksploatacije znači da je predviđeni vijek rada kamenoloma približno 27 godina. Drugim riječima, ne radi se o kratkotrajnom zahvatu, nego o projektu koji bi, ako dobije sva potrebna odobrenja i bude realiziran, desetljećima mogao utjecati na izgled prostora i svakodnevni život okolnih naselja.
Zanimljivo je da i sama službena dokumentacija potvrđuje udaljenost od približno 250 metara između eksploatacijskog polja i najbližeg građevinskog područja naselja Lađevci. Pritom je važno razlikovati tu službeno navedenu udaljenost od tvrdnje mještana o udaljenosti prvih kuća.
Sporne dozvole: Postupak procjene utjecaja na okoliš još je otvoreno pitanje
Jedno od ključnih pitanja jest na temelju kojih se odobrenja trenutačno izvode aktivnosti na Velikoj Kremenici. Građanska inicijativa tvrdi da postupak procjene utjecaja na okoliš još nije okončan te smatra da se prije završetka potrebnih zakonskih postupaka ne smije započeti s eksploatacijom.
Na službenim stranicama Ministarstva među postupcima za 2026. godinu nalazi se zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš eksploatacije kamena na Velikoj Kremenici, objavljen 12. ožujka. U javno dostupnom pregledu nismo pronašli konačno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, pa je potrebno dodatno utvrditi trenutačni status postupka.
Postoji, međutim, jedan važan dokument iz ranijeg razdoblja. Ministarstvo je 9. srpnja 2025. donijelo rješenje kojim je planirani zahvat ocijenjen prihvatljivim za ekološku mrežu u postupku prethodne ocjene. To rješenje odnosi se na mogući utjecaj na područja ekološke mreže i ne predstavlja samo po sebi završenu procjenu ukupnog utjecaja na okoliš niti potvrdu da su svi rudarski radovi dopušteni.
Upravo zato ostaje potrebno razjasniti koja odobrenja investitor posjeduje, na koje se konkretne radove ona odnose te je li na terenu riječ o pripremnim, istražnim ili eksploatacijskim aktivnostima. Zakonitost prijavljenih radova zasad nije neovisno potvrđena niti je utvrđena njihova nezakonitost.
Mještani traže inspekciju i najavljuju mogućnost blokada
Građanska inicijativa od Državnog inspektorata traži hitan dolazak rudarske i okolišne inspekcije na Veliku Kremenicu. Zahtijevaju provjeru odobrenja, nadzor aktivnosti na terenu i obustavu radova za koje smatraju da se provode protivno propisima.
Od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije očekuju očitovanje o dopuštenim zahvatima tijekom postupka procjene utjecaja na okoliš, dok od Grada Skradina i Šibensko-kninske županije traže da se jasno odrede prema zahtjevima stanovništva.
Protivljenje kamenolomu nije počelo ovih dana. Mještani su još u rujnu pokrenuli peticiju, a 21. rujna bio je najavljen i mirni prosvjed kod kamenoloma. Već tada upozoravali su na dugoročne posljedice eksploatacije, uključujući promet teških kamiona lokalnim cestama, prašinu, miniranje i moguću štetu za poljoprivredne površine.
U najnovijem obraćanju poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva te najavljuju mogućnost novih prosvjeda i građanskih blokada ako nadležne institucije ne reagiraju.
“Ovo nije samo borba protiv prašine i buke, ovo je borba za naš goli opstanak na djedovini”, poručuju iz inicijative.
Tko je odobrio radove i što će biti s dalmatinskim krajobrazom?
Slučaj Velike Kremenice ponovno otvara pitanje odnosa gospodarskih projekata, prava lokalnog stanovništva i zaštite dalmatinskog krškog prostora. Eksploatacija građevnog kamena gospodarska je djelatnost za koju postoje zakonom propisani postupci i uvjeti, no istodobno je riječ o zahvatima koji mogu trajno mijenjati izgled krajolika.
U ovom slučaju predviđena površina od gotovo 17 hektara i razdoblje eksploatacije od približno tri desetljeća dodatno naglašavaju važnost transparentnog postupka i pravodobnog informiranja stanovništva. Osobito je važno utvrditi kakvi su mogući učinci na najbliže kuće, poljoprivredu, vodne resurse i lokalnu prometnu infrastrukturu te koje su mjere zaštite predviđene.
Za cjelovitu sliku potrebno je službeno očitovanje tvrtke Transport Beton Lubina, Državnog inspektorata i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Do objave njihovih odgovora otvorena ostaju pitanja zakonitosti aktualnih radova, statusa dozvola i mogućih posljedica planirane eksploatacije.
Mještani pet naselja, međutim, poručuju da je za njih najvažnije jedno: ne žele da se o budućnosti prostora u kojem žive odlučuje bez njihova sudjelovanja.
Moja reakcija na članak je…
