Izraelska vlada u mrtvoj točki nakon neuvjerljivih izbora
Glavni dopisnik Jonathan Hunt izvještava iz Tel Aviva u Izraelu o koalicijskim pregovorima koji su zapeli dok se političke frakcije sastaju s predsjednikom Isaacom Herzogom. Nakon izbora, Benjamin Netanyahu i politički suparnik Gadi Eisenkot daju ponude kako bi osigurali preporuke potrebne za formiranje vlade.
NOVISada možete slušati članke Fox Newsa!
Izraelski predsjednik Isaac Herzog objavio je u subotu da je odabrao oporbenog čelnika Gadija Eisenkota da sastavi sljedeću vladu zemlje, dajući glavnom suparniku premijera Benjamina Netanyahua prvu priliku za izgradnju koalicije nakon neuvjerljivih nacionalnih izbora.
Herzog je svoju odluku objavio 7. studenoga, no formalna predaja mandata zakazana je za nedjelju, 8. studenoga, u 17 sati po izraelskom vremenu. Eisenkot će tada imati 28 dana za sastavljanje vlade, s mogućim produljenjem od 14 dana.
Odluka bi mogla označiti značajan korak prema okončanju Netanyahuova mandata, ali bi također pokrenula tešku rundu koalicijskih pregovora, s dubokim neslaganjima među strankama koje ga žele zamijeniti.
NETANYAHU PRKOSI IZLAZNIM ANKETAMA KAKO SE GLASOVI PREMIJENJAJU U NJEGOVU KORIST, ALI VEĆINA OSTAJE NEUSEŽIVA
Gadi Eisenkot, čelnik stranke Yashar (“Straight”), maše izraelskom zastavom na pozornici nakon objave prvih rezultata izlazne ankete na općim izborima u Izraelu u Tel Avivu, Izrael, u srijedu, 28. listopada 2026. (Ariel Schalit/AP fotografija)
Nakon dvodnevnih konzultacija s novoizabranim izraelskim parlamentom, Herzog je u četvrtak objavio da su frakcije koje predstavljaju 67 od 120 članova Knesseta preporučile Eisenkota, predsjednika stranke Yashar, da formira sljedeću vladu. Netanyahu je dobio potporu 46 zastupnika, dok je sedam članova ultraortodoksne stranke Ujedinjeni Tora Judaizam odbilo podržati bilo kojeg kandidata.
“Rezultati konzultacija mogu se činiti jasnima”, rekao je Herzog u svojoj izjavi od 5. studenoga, ali je upozorio da su konkurentski politički zahtjevi i veto izglede za formiranje vlade ostavili neizvjesnima.
Izazov s kojim se suočava Eisenkot je da se 67 odobrenja ne pretoče u vladajuću koaliciju od 67 mjesta.
Na izborima 27. listopada, Netanyahuov Likud postao je najveća pojedinačna stranka s 27 mjesta, dok je njegov širi politički blok osvojio 53. Četverostranački savez koji ga želi zamijeniti osigurao je samo 48 mjesta.
Preostala podrška za Eisenkot došla je od dvije stranke predvođene Arapima, Zajedničke liste i Ra’ama, koje zajedno imaju 19 mjesta. Iako su obojica preporučili Eisencota predsjedniku, njihova potpora predstavlja dilemu za neke od njegovih potencijalnih koalicijskih partnera, koji su isključili mogućnost ovisnosti o arapskim strankama za uspostavu vlade.
NETANYAHU DOBIJA PREKO NOĆI KAKO SE IZBORI U IZRALU KREĆU PREMA POLITIČKOM KRETANJU
Izraelski predsjednik Isaac Herzog tijekom intervjua za Fox News Digital u Jeruzalemu, Izrael. (Yoav Dudkevitch/TPS-IL za Fox News Digital)
U podužem priopćenju u petak, Eisenkot je iznio svoj plan za uspostavu onoga što je nazvao Nacionalnom izvanrednom vladom, u početku temeljenom na četiri stranke koje su se obvezale zamijeniti Netanyahua, ostavljajući otvorena vrata za pridruživanje dodatnih stranaka i zakonodavaca.
“Izrael se suočava s istinskom, opipljivom i opasnom nacionalnom krizom”, rekao je Eisenkot. Optužio je vladu na odlasku da prijeti izraelskoj demokraciji i upozorio da bi kontinuirana politička nestabilnost mogla produbiti sigurnosne i diplomatske izazove zemlje.
Eisenkot je rekao da su pregovori s njegovim političkim partnerima već postigli značajan napredak i da su daljnji razgovori u tijeku.
Njegova predložena vlada temeljila bi se na četiri temeljna načela: priznavanje Izraela kao židovske i demokratske države; prihvaćanje vrijednosti izraelske Deklaracije o neovisnosti; opća vojna, državna ili civilna služba; i priznavanje Hamasa kao terorističke organizacije, uz obvezu da demontira njegove vojne i upravljačke sposobnosti.
IZRAEL JE U LISTOPADU U DUBOKO PODIJELJENIM IZBORIMA. 7 TKALAČKIH STANA ZA OBRAČUN: ŠTO TREBA ZNATI
Prometni znak stoji ispred velikog reklamnog panoa s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom (desno) iz stranke Likud i bivšim vojnim zapovjednikom i vođom centrističke stranke Yashar, Gadijem Eisenkotom, u Ramat Ganu 20. listopada 2026. Izrael izlazi na birališta 27. listopada na svojim prvim izborima nakon napada koji je predvodio Hamas 7. listopada 2023., u onome što je smatrati referendumom o premijeru. (Jack Guez/AFP putem Getty Imagesa)
Eisenkot je rekao da će pozvati zakonodavce iz cijelog političkog spektra da se pridruže njegovoj vladi ako prihvate ta načela.
Ali čak i unutar bloka koji želi zamijeniti Netanyahua, i dalje postoje neslaganja oko toga kako osigurati parlamentarnu podršku potrebnu za vladanje.
Jedan potencijalno značajan razvoj dogodio se u petak kada je Avigdor Lieberman, čelnik sekularne nacionalističke stranke Yisrael Beitenu, signalizirao spremnost na kompromis oko vojne obveze za ultraortodoksne Židove, mijenjajući stav koji je dugo sprječavao političku suradnju s vjerskim strankama.
U izjavi objavljenoj na X, Lieberman je ustvrdio da bi sprječavanje novih izbora i okončanje Netanyahuova mandata zahtijevalo teške političke kompromise.
Identificirao je tri uvjeta: okončanje Netanyahuove ere, izbjegavanje novih izbora i odbijanje uspostave vlade koja ovisi o suzdržanosti Zajedničke liste i Ra’ama.
Što se tiče ostalih pitanja, uključujući sporni vojni nacrt zakona, Lieberman je rekao da politički čelnici moraju biti spremni na kompromis.
NASLJEĐE I POLITIČKA BUDUĆNOST BENJAMINA NETANYAHUA NA KRICI NA IZBORIMA U IZRAELU 27. LISTOPADA
Kombinirana slika prikazuje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua dok prisustvuje misi zadušnici održanoj za Rana Gvilija, policajca koji nije bio na dužnosti koji je ubijen u borbi protiv militanata koji su se infiltrirali u Izrael tijekom smrtonosnog napada Hamasa 7. listopada 2023., i posljednjeg taoca izvučenog iz Gaze, u Meitaru, Izrael, 28. siječnja 2026., i vođu izraelske opozicije i bivšeg vojnog zapovjednika, Gadija Eisenkot, dok pokreće izbornu kampanju za Yashara, svoju novu političku stranku, na događaju blizu Hod Hasharona, Izrael, 30. lipnja 2026. (Amir Cohen/Reuters)
Promjena bi mogla otvoriti put pregovorima s Ujedinjenim Tora Judaizmom, čijih je sedam zastupnika uskratilo svoju preporuku Netanyahuu unatoč dugogodišnjem političkom savezu stranke s njim.
Čelnik judaizma Ujedinjene Tore Yaakov Asher pozdravio je Liebermanovu fleksibilnost u petak, ali je rekao da njegova stranka još nije primila konkretan prijedlog i da će bilo kakav sporazum zahtijevati odobrenje njezinog vjerskog vodstva.
Spor oko vojnog roka ostaje glavna prepreka. Ultraortodoksne stranke tražile su pravnu zaštitu za učenike ješive koji proučavaju vjerske tekstove umjesto da služe vojsku, dok su Eisenkot i nekoliko njegovih partnera vodili kampanju za proširenje obveze služenja.
Čak i dovođenje Ujedinjenog Tora Judaizma u četverostranački oporbeni blok ostavilo bi Eisenkot bez 61 mjesta potrebnog za izravnu parlamentarnu većinu. Vjerska stranka Shas, koja ima šest mjesta, preporučila je Netanyahua Herzogu.
Druga mogućnost bila bi manjinska vlada uspostavljena uz pomoć suzdržanih glasova stranaka izvan koalicije, opcija o kojoj su raspravljali Eisenkotovi saveznici, ali ju je Lieberman izričito odbacio ako ovisi o arapskim frakcijama.
Neslaganje razotkriva središnju poteškoću s kojom se suočava Eisenkot: iako je većina zastupnika preporučila da on dobije prvu priliku za formiranje vlade, nisu se složili oko toga kako bi se takva vlada trebala konstituirati.
U međuvremenu, Netanyahu ostaje privremeni premijer dok se politički pregovori nastavljaju.
Premijer je također osporio aspekte izbornih rezultata usred istrage o navodnim nepravilnostima pri glasovanju. Međutim, izraelsko Središnje izborno povjerenstvo priopćilo je da integritet izbora nije bio ugrožen, prema Reutersu 5. studenog.
Mansour Abbas, čelnik stranke Ra’am, govori na plenumu u Knessetu, izraelskom parlamentu, u Jeruzalemu, 13. srpnja 2026. (Ronen Zvulun/Reuters)
Za Eisenka bi dobivanje predsjedničkog mandata bila važna politička prekretnica. Ali pretvaranje njegove široke parlamentarne podrške u funkcionalnu vladu zahtijevat će sporazume između stranaka podijeljenih oko nekih od najspornijih unutarnjih pitanja Izraela, posebice vojne službe i suradnje s arapskim zastupnicima.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Neuspjeh u premošćivanju tih podjela mogao bi ostaviti Izrael suočen s daljnjim političkim zastojem – i potencijalno novim izborima.
