Dugopolje većina ljudi danas povezuje s autocestom, velikim gospodarskim zonama, trgovačkim centrima i prometnicama kojima se iz Splita odlazi prema unutrašnjosti Hrvatske. Međutim, iza suvremenog izgleda ovog mjesta, svega nekoliko kilometara od Splita, skriva se povijest koja seže tisućama godina u prošlost. Naizgled običan krški krajolik, ispresijecan kamenim putovima i obraslim uzvisinama, čuva tragove prapovijesnih naselja, rimskih prometnica, kasnoantičkih utvrda i drugih arheoloških lokaliteta.
Upravo tom manje poznatom stranom Dugopolja bavi se novi video YouTube kanala ArheoBalkan, objavljen pod naslovom „ŠTO SE KRIJE U DUGOPOLJU? Prava arheološka riznica!“. Autor gledatelje vodi na nekoliko povijesno značajnih položaja, obilazi ostatke antičkih cesta i utvrda te pokazuje koliko se vrijednih tragova prošlosti nalazi neposredno uz današnje prometnice. Posebnu pozornost posvećuje gradini Šutanj, lokalitetu Bubrigovac, ranokršćanskom kompleksu u obližnjim Klapavicama te staroj kamenoj cisterni na Križicama.
Rimske ceste kojima se iz Salone putovalo prema unutrašnjosti Dalmacije
Jedan od najzanimljivijih dijelova videa odnosi se na ostatke rimske ceste na području Kurtovića i Klapavica, gdje su u kamenu još uvijek vidljivi tragovi nekadašnjeg kolnog prometa. Na pojedinim dijelovima sačuvale su se užljebine, odnosno kolotrazi, koji svjedoče o dugotrajnom korištenju prometnice. Danas ti ostaci izgledaju kao skromni kameni putovi, no u antičko doba bili su dijelovi prometnog sustava koji je povezivao Salonu, glavno središte rimske provincije Dalmacije, s naseljima, vojnim uporištima i drugim područjima u unutrašnjosti.
Prema podacima Turističke zajednice Općine Dugopolje, tematska pješačka staza Rimska cesta očuvana je u duljini od približno dva kilometra. Riječ je o prometnom pravcu koji se od Salone pružao preko Kliškog prijevoja, nastavljao dugopoljskom visoravni te se razdvajao prema rimskom naselju Aequumu, na području današnjeg Čitluka kod Sinja, i vojnom logoru na području Garduna kod Trilja. Arheološka istraživanja potvrdila su postojanje rimske cestovne infrastrukture, a pojedini njezini dijelovi datiraju se u vrijeme rimske uprave tijekom 1. stoljeća.
Triljska zaobilaznica diže buru. “Zbog arheoloških nalazišta mijenjali smo trasu”: Ministarstvo traži nova istraživanja, a Hrvatske ceste otkrile što slijedi
Važno je pritom razlikovati starost prometnog koridora od starosti danas vidljivih ostataka ceste. Rimske prometnice u mnogim su slučajevima povezivale područja kojima se kretalo i u ranijim povijesnim razdobljima, no to samo po sebi ne znači da se konkretni sačuvani kolotrazi mogu pripisati prapovijesnom stanovništvu. Ono što je sigurno jest da je dugopoljska visoravan bila važan prometni prostor u rimsko doba, što potvrđuju brojni arheološki nalazi i istraživanja.
Gradina Šutanj: Prapovijesno naselje koje je postalo važna kasnoantička utvrda
Iznad jednog od tih prometnih pravaca uzdiže se gradina Šutanj, smještena na približno 480 metara nadmorske visine. Njezin položaj nije bio slučajan. S uzvisine se mogao nadzirati okolni prostor, pristup Kliškom prijevoju i promet koji je iz smjera Salone prolazio prema unutrašnjosti Dalmacije. Gradina ima prapovijesno podrijetlo, a njezini ostaci svjedoče o tome kako su se strateški položaji koristili i prilagođavali potrebama različitih povijesnih razdoblja.
Posebno je zanimljiva uloga Šutnja tijekom kasne antike, kada su prilazi Saloni bili zaštićeni nizom utvrđenih položaja. Arheolog Miroslav Katić u znanstvenom radu o kasnoantičkim utvrdama salonitanskog zaleđa navodi Šutanj kao važan dio tog obrambenog sustava. Na lokalitetu su prepoznati ostaci prapovijesnih bedema i kasnijih utvrđenja, uključujući dodatni obrambeni zid, odnosno predzid, karakterističan za ranobizantsko utvrđivanje.
Takve utvrde nisu bile samo izolirane vojne građevine na vrhovima brda. U njihovoj blizini postojala su naselja i gospodarski prostori, a njihov raspored pokazuje koliko su obrana, promet i svakodnevni život bili međusobno povezani. Šutanj je imao važnu ulogu u nadzoru pristupa Saloni, a kasnoantički obrambeni sustav dodatno je dobio na značenju tijekom sukoba i političkih promjena u 6. stoljeću.
Bubrigovac otkriva tragove života uz antičku prometnicu
U nastavku obilaska autor dolazi do lokaliteta Bubrigovac, smještenog uz trasu antičke ceste. Na tom su prostoru zabilježeni ostaci zidova i drugih struktura koji upućuju na aktivnosti i život u neposrednoj blizini važnog prometnog pravca. U arheološkoj literaturi Bubrigovac se promatra u prostornoj vezi sa Šutnjem i ranokršćanskim kompleksom u Klapavicama.
Kliknite za pregled
Zbog položaja uz cestu razmatrala se i mogućnost postojanja putne postaje, no njezinu točnu funkciju nije moguće odrediti samo prema površinski vidljivim ostacima. Važno je istaknuti da se istraživanja ovog područja nisu zaustavila na starijim arheološkim pregledima. Od 2019. do 2021. godine na Šutnju, Bubrigovcu i drugim obližnjim položajima provedena su dodatna arheološka istraživanja, predstavljena u sklopu projekta „Ceste koje Carstvo znače“. Time je dodatno potvrđena važnost sustavnog proučavanja arheološke baštine zapadnog dijela dugopoljskog područja.
Nevjerojatan nalaz u Klapavicama: 14 zlatnika i tri srebrnjaka skrivena u crkvi
Jedno od najvrjednijih arheoloških otkrića na području kojim prolazi autor videa povezano je s lokalitetom Crkvine u Klapavicama kod Klisa, neposredno uz današnju prometnicu Klis – Dugopolje. Na tom su mjestu još početkom 20. stoljeća započela arheološka istraživanja koja su otkrila ostatke ranokršćanskog arhitektonskog kompleksa. Nova sustavna istraživanja, započeta 2006. godine pod vodstvom stručnjaka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, donijela su iznimno vrijedne nalaze.
Posebno se ističe ostava od 17 novčića, među kojima je pronađeno 14 zlatnih tremisa i tri srebrne četvrtsilikve. Novac je bio zakopan u narteksu, odnosno predvorju ranokršćanske crkve, a pripada 5. i 6. stoljeću. Veći dio primjeraka povezuje se s kovnicama koje su djelovale pod vlašću Ostrogota, dok među nalazima ima i novca povezanog s drugim tadašnjim vladarima i kovnicama.
Otkriće je posebno zanimljivo zbog povijesnih okolnosti u kojima je novac mogao biti pohranjen. U prvoj polovici 6. stoljeća područje Dalmacije bilo je zahvaćeno ratom između Istočnog Rimskog Carstva i Ostrogota, a sukobi su se vodili i oko Salone. Numizmatičar Tomislav Šeparović u znanstvenoj obradi nalaza povezao je vrijeme pohrane ostave s tim turbulentnim razdobljem, osobito događajima oko 535. i 536. godine.
Ipak, nije poznato tko je novac zakopao ni zbog čega ga nije preuzeo. Iako velik dio kovanica potječe iz ostrogotskog monetarnog sustava, to nije dokaz da je osoba koja ih je sakrila bila Ostrogot. Novac su mogli koristiti pripadnici različitih zajednica koje su tada živjele na ovom prostoru. Upravo zbog toga ostava iz Klapavica predstavlja vrijedan izvor za proučavanje gospodarstva i političkih prilika kasnoantičke Dalmacije, ali i podsjetnik na granice onoga što se iz pojedinačnog arheološkog nalaza može zaključiti.
Kamena cisterna na Križicama: Kako se voda čuvala u bezvodnom kršu?
Posljednji dio videa vodi na područje Križica, gdje autor uz ostatke starih prometnih pravaca obilazi kamenu cisternu koju predstavlja kao građevinu iz rimskog razdoblja. Posebno je zanimljiv pogled u njezinu unutrašnjost, u kojoj se, prema prikazanim snimkama, još uvijek zadržava voda. Sama građevina otvara zanimljivo pitanje opskrbe vodom u krškom krajoliku, u kojemu su površinski izvori često rijetki, a dostupnost vode oduvijek je određivala mogućnosti naseljavanja i kretanja ljudi.
Gradnja cisterni i drugih vodosprema bila je važan dio života u antičkoj Dalmaciji. One su omogućavale prikupljanje i čuvanje vode potrebne za stanovništvo, životinje i različite gospodarske aktivnosti. Osobito su bile značajne na područjima udaljenima od stalnih izvora vode. Međutim, točnu starost i prvotnu namjenu konkretne cisterne na Križicama potrebno je utvrđivati na temelju stručne arheološke dokumentacije, a ne samo prema njezinu izgledu i položaju.
Križice su zanimljive i zbog ostataka antičkih prometnih komunikacija u njihovoj okolici. Riječ je o širem prostoru kojim su se prometni pravci pružali prema Dicmu, Sinjskom polju i Cetinskoj krajini. Prometni značaj dugopoljske visoravni potvrđuju i druga istraživanja, među kojima se ističu nalazi rimske ceste na položaju Podi – Zapad, gdje su dokumentirani ostaci prometnice iz ranoga rimskog carskog razdoblja.
Vrijedna baština zaslužuje više pozornosti
Osim što predstavlja arheološke lokalitete, autor kanala ArheoBalkan u videu upozorava i na stanje dijela prostora koji obilazi. Posebno ga zabrinjavaju vegetacija koja prekriva ostatke građevina, otpad u blizini pojedinih položaja te oštećene ili teško čitljive informativne ploče. Njegove primjedbe otvaraju pitanje koliko je ova baština doista prepoznatljiva i dostupna javnosti, unatoč provedenim istraživanjima i dosadašnjim ulaganjima u arheološki turizam.
Dugopolje i njegov neposredni okoliš već su bili obuhvaćeni projektima usmjerenima na istraživanje i predstavljanje antičke cestovne mreže. Ipak, brojnost nalazišta pokazuje da prostor ima potencijal za daljnju stručnu obradu, kvalitetniju interpretaciju i povezivanje kulturne baštine s prirodnim vrijednostima Dalmatinske zagore.
Moja reakcija na članak je…
