Ako se grijete na drva, pelete ili druga kruta goriva, vaš sustav grijanja uskoro bi mogao postati dio nacionalne baze podataka. Ipak, ključna pitanja o načinu prijave i novim obvezama za građane i dimnjačare još čekaju službene odgovore.
U sklopu europskog projekta LIFE Slovenia SupAIR, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije najavilo je uspostavu Registra malih kućnih ložišta (ReMaL). Riječ je o novom nacionalnom sustavu koji će objedinjavati detaljne podatke o uređajima za grijanje u hrvatskim kućanstvima, vrstama goriva koje koriste te njihovim emisijskim karakteristikama.
Glavni cilj projekta je stvaranje preciznije baze podataka koja će omogućiti bolje modeliranje kvalitete zraka, kvalitetnije procjene emisija i učinkovitije planiranje mjera za smanjenje onečišćenja — s posebnim naglaskom na kritična područja i smanjenje štetnih lebdećih čestica (PM2,5).
Što donosi ReMaL i što će država znati o vašem grijanju?
Nova evidencija trebala bi obuhvatiti širok spektar uređaja u kućanstvima: od klasičnih peći na drva i otvorenih kamina do modernih kotlova na pelete i kruta goriva.
Iako je jasna namjera države da dobije uvid u rasprostranjenost i tehničke karakteristike ložišta, trenutno još nije službeno razjašnjeno hoće li se bilježiti svaki pojedinačni uređaj (uz podatke o adresi, proizvođaču, snazi i godini proizvodnje) ili će se prikupljanje vršiti na razini šire statističke evidencije.
Slovenski model kao uzor: Hoće li dimnjačari dobiti nove zadatke?
Projekt ReMaL izravno se oslanja na iskustva iz Slovenije, gdje već godina funkcionira sustav EviDIM — elektronička evidencija malih kurilnih uređaja i dimnjačarskih usluga. U slovenskom modelu:
- Dimnjačarska društva unose podatke o uređajima, vlasnicima i obavljenim pregledima izravno u sustav.
- Građani imaju pristup podacima o vlastitim uređajima za grijanje.
- Država i općine dobivaju analitički uvid u raspodjelu ložišta po općinama, snazi i vrsti goriva.
Predstavnici Ministarstva ističu kako će se slovenska znanja i dobre prakse prilagoditi hrvatskom zakonodavnom i institucionalnom okviru. No, hoće li hrvatski dimnjačari prikupljati podatke tijekom redovitih pregleda, hoće li se razviti posebna aplikacija ili će vlasnici sami morati prijavljivati svoje peći — za sada ostaje otvoreno pitanje.
“Kvalitetniji podaci o sustavima grijanja omogućit će učinkovitije usmjeravanje mjera za smanjenje onečišćenja zraka. Time će se stvoriti preduvjeti za smanjenje emisija štetnih onečišćujućih tvari, osobito lebdećih čestica PM2,5, te zaštitu zdravlja građana”, poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Poticaji za zamjenu starih peći ili stroži nadzor?
Osim edukacije stručnih službi, dimnjačara i jedinica lokalne samouprave, registar bi mogao odigrati ključnu ulogu u budućoj energetskoj i ekološkoj politici Hrvatske.
Detailjniji uvid u stanje na terenu omogućit će državi da utvrdi mikro-lokacije s najlošijom kvalitetom zraka. Prikupljeni podaci poslužit će kao podloga za:
Targetirane poticaje — usmjeravanje državnih i EU sredstava za sufinanciranje zamjene starih i neučinkovitih peći modernijim i ekološki prihvatljivijim sustavima.
Strateško planiranje — donošenje lokalnih i nacionalnih planova za zaštitu kvalitete zraka.
Zasad nije poznato hoće li se zbog ReMaL-a mijenjati propisi o dimnjačarskim uslugama, hoće li prijava uređaja postati zakonska obveza te hoće li podaci iz baze biti povezani s inspekcijskim nadzorom. Više detalja o provedbi očekuje se u narednim fazama projekta.
D.G.
