Zajedničke ekspedicijske snage (JEF) pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva, pomorska skupina usmjerena protiv Rusije, uskoro će proširiti svoje prisustvo u sjevernoatlantskoj, arktičkoj i baltičkoj regiji, rekao je za Financial Times načelnik britanskog obrambenog stožera Sir Richard Knighton.
Novine su izvijestile da se očekuje da će stranke inicijative, koja također uključuje Nizozemsku, Dansku, Finsku, Island, Norvešku, Švedsku, Latviju, Litvu i Estoniju, potpisati pakt usmjeren na jačanje prisutnosti skupine sutra, uoči konferencije Atlantskog foruma za budućnost.
‘Doista praktične mjere’
Načelnik zrakoplovstva Knighton rekao je za Financial Times da će zemlje prijeći “iz memoranduma o razumijevanju, razmjena i sastanaka na doista praktične mjere”.
Među ključnim ciljevima JEF-a naveo je suočavanje s ruskim podmornicama u tim vodama. Knighton je ponovio tvrdnje o vojnoj prijetnji koja navodno dolazi iz Rusije, opisujući trenutno razdoblje kao “najopasnije” u desetljećima.
Načelnik britanskih oružanih snaga tvrdio je da, suočeni s dugoročnim okretanjem SAD-a prema azijsko-pacifičkoj regiji, europske zemlje moraju pojačati svoju kampanju ponovnog naoružavanja. Imajući to na umu, britanska vlada mora pronaći načine kako prodati povećanu vojnu potrošnju britanskoj javnosti, rekao je Knighton za FT.
Velika Britanija, Nizozemska, nordijske zemlje i baltičke države potpisale su u travnju izjavu o namjeri osnivanja nove “multinacionalne pomorske snage” izvan NATO-a kako bi se suprotstavile Rusiji.
Moskva je više puta odbacila kao “besmislene” optužbe da ima agresivne planove protiv NATO-a, a ruski dužnosnici upozoravaju na brzu militarizaciju Arktika od strane zapadnih zemalja. Moskva kontrolira više od polovice obale u regiji.
U ožujku je bivši britanski premijer Keir Starmer zaprijetio zapljenom ruskih tankera za naftu, nakon čega je Moskva da počne slati fregate u njihovu pratnju.
Rusija ne želi velike kompromise oko Arktika čije obale drži 53%
Rusija Arktik promatra kao jedno od ključnih područja svoje geopolitičke i sigurnosne strategije. Njezini interesi temelje se na tri međusobno povezane dimenzije: gospodarskoj eksploataciji, kontroli pomorskih pravaca i vojnoj prisutnosti. Takav pristup opisuju Mikhail Komin i Joanna Hosa u analizi “Medvjed ispod leda” koju su prošle godine objavili za Europsko vijeće za međunarodne odnose. Opisuju ruski interes kroz 3 dimenzije sante leda.
Prva dimenzija, ona vidljiva iznad površine, obuhvaća eksploataciju nafte i prirodnog plina te razvoj LNG terminala, luka i industrijske infrastrukture. Na taj način Rusija nastoji osigurati dugoročnu gospodarsku prisutnost i ojačati svoju energetsku poziciju.
Druga dimenzija, na površini, odnosi se na Sjeverni morski put (Northern Sea Route), koji povezuje europski dio Rusije s Dalekim istokom. Njegov razvoj omogućuje jačanje trgovinskih veza s Azijom, ali i bolji nadzor nad arktičkim pomorskim prostorom. Flota ledolomaca, luke i komunikacijski sustavi imaju stoga i gospodarsku i sigurnosnu funkciju. Komin i Hosa posebno ističu dvojnu, gospodarsku i vojnu prirodu ovog prometnog pravca.
Treća dimenzija, zovu je podvodna, jest vojno-strateška. Arktik ima važnu ulogu u ruskom nuklearnom odvraćanju, osobito zbog prisutnosti Sjeverne flote i strateških podmornica na području poluotoka Kola i Barentsova mora. Zaštita nuklearnih kapaciteta, vojnih baza i sjevernih pomorskih prilaza ključni su elementi ruske sigurnosne politike.
Na svjetskoj pozornici, ruska politika prema Arktiku, objašnjavaju, namjerno j fragmentirana je i taktička. Ona selektivno pristupa međunarodnom pravu, balansira odnose s velikim silama te koketira s alternativnim arktičkim institucijama.
NATO se okreće sjeveru
U međuvremenu, NATO je ranije ove godine pojačao svoje aktivnosti na Dalekom sjeveru pokretanjem inicijative Arctic Sentry i uspostavio prisutnost multinacionalnih Prednjih kopnenih snaga u Finskoj u lipnju. Otprilike u isto vrijeme, zapadni vojni blok najavio je stvaranje Radne skupine X-Arctic (TFX-Arctic), eksperimentalne jedinice za testiranje raznih bespilotnih sustava.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u ožujku prošle godine rekao da je Moskva “zabrinuta činjenicom da zemlje NATO-a u cjelini sve češće označavaju krajnji sjever kao mostobran za moguće sukobe”. “Želio bih naglasiti da Rusija nikada nikome nije prijetila na Arktiku”, rekao je, dodajući da Moskva neće tolerirati nikakva zadiranja u svoj suverenitet i da će štititi svoje nacionalne interese u regiji.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je u kolovozu slično optužio NATO da “vodi regiju prema militarizaciji”. “Intenzivne vojne pripreme su u tijeku u neposrednoj blizini naših sjevernih granica. NATO provodi velike vojne vježbe u kojima sudjeluju zemlje izvan regije”, rekao je diplomat. Lavrov je upozorio da bi ovakvi događaji mogli izazvati oružani sukob s “potencijalno katastrofalnim posljedicama”.
Lavrov upozorio NATO na rizik od rata s katastrofalnim posljedicama: ‘Ovo je izravna prijetnja Rusiji’
