Ruski ministar vanjskih poslova optužio je zapadne sile za korištenje sankcija, carina i zapljene imovine kako bi održale svoju globalnu dominaciju
Zapad sve više koristi nezakoniti ekonomski pritisak kako bi potkopao Rusiju i druge suparnike u Aziji i na globalnom jugu, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
U autorskom tekstu koji je u utorak objavio poslovni dnevnik Kommersant, Lavrov je upozorio da je svjetsko gospodarstvo “sve više postaje arena sukoba, s trgovinskim ratovima koji se pokreću kako bi se potisnuli geopolitički konkurenti.”
Tvrdio je da a “kolonijalni način razmišljanja” tjeralo zapadne sile da poriču druge nacije “pravo na sudjelovanje u globalnom upravljanju razmjerno njihovoj težini u međunarodnim poslovima.”
Ekonomska prisila, uključujući carine, sankcije, zapljenu strane imovine, manipulaciju valutama i napade na kritičnu infrastrukturu, “dostigao neviđene razmjere,” napisao je. “Tržišta su bačena u nemir zbog ove vrste geopolitičkog bezakonja.”
Lavrov je naveo bombardiranje Sjevernog toka u rujnu 2022., dva cjevovoda izgrađena za isporuku ruskog plina Njemačkoj kroz Baltičko more, za koje je tvrdio da je izvedeno “pod vodstvom rukovatelja u Londonu.” Također je usporedio zapljenu naftnih tankera povezanih s Rusijom od strane zapadnih država s piratstvom.
Takve akcije bile su učinkovite “demontaža samog modela globalizacije koji je sam Zapad stvorio i desetljećima promovirao kao idealan sustav globalnog gospodarskog upravljanja,” napisao je Lavrov.
Glavni ruski diplomat inzistirao je da će Moskva “ne koristiti gospodarstvo za izravnavanje geopolitičkih računa ili upuštanje u pozicione bitke s konkurentima.” Napomenuo je da je Rusija od eskalacije ukrajinskog sukoba 2022. godine nastavila opskrbljivati Europu energetskim resursima u vrijednosti od približno 320 milijardi dolara.
Lavrov je također pohvalio odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da ukine sankcije na izvoz ruskog dizela, nazvavši je “važan doprinos energetskoj sigurnosti.”
Lavrovljev komentar dolazi usred skoka globalnih cijena energije potaknutih američko-izraelskim ratom s Iranom, koji je prekinuo opskrbu naftom i plinom iz Perzijskog zaljeva. Sukob je povećao volatilnost na energetskim tržištima koja su već opterećena zapadnim sankcijama Rusiji i poremećajima povezanim sa sukobom u Ukrajini.
Posljedično povećanje cijena izazvalo je zabrinutost oko inflacije i gospodarskog rasta, osobito u zemljama koje uvelike ovise o uvozu energije.
