U četvrtak, 12. studenoga, održat će se 18. sjednica Gradskog vijeća Grada Splita, a pred vijećnicima će se naći čak 57 predloženih točaka dnevnog reda. Među brojnim važnim i kompleksnim pitanjima za budućnost grada posebno se izdvaja 22. točka, nazvana „Informacija o tehničkoj sanaciji neaktivnih eksploatacijskih polja Srinjine i Perun“. Iza prilično administrativnog naziva krije se tema koja posljednjih mjeseci izaziva veliku pozornost stanovnika Žrnovnice, Srinjina i Podstrane, ali i otvara važno pitanje odnosa velikih državnih infrastrukturnih projekata prema prostoru i okolišu.
Dalmacija Danas analizirala je dokumentaciju pripremljenu za sjednicu Gradskog vijeća, uključujući odluke Ministarstva gospodarstva, dopise Hrvatskih cesta, očitovanja Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma te posebne uvjete Grada Splita. Iz dokumenata proizlazi da je država konačno pokrenula konkretnije korake prema sanaciji kamenoloma koji su napušteni prije približno dva desetljeća, no istodobno je potvrđeno da postoji interes Hrvatskih cesta za korištenje Peruna u sklopu projekta buduće brze ceste prema Omišu.
Najvažnija novost odnosi se na stav Ministarstva gospodarstva, koje je izričito ograničilo mogućnost odlaganja materijala izvan postupka tehničke sanacije. Međutim, dokumentacija pokazuje da mogućnost dovoza dijela viška iskopa s buduće ceste nije u potpunosti isključena, pod uvjetom da takvi radovi budu obuhvaćeni odgovarajućim projektom sanacije. Upravo ta razlika mogla bi biti jedna od ključnih tema predstojeće rasprave.
Kamenolomi godinama stoje nesanirani: Na Perunu predviđeno uređenje oko 15 hektara
Kamenolomi Srinjine i Perun već su dugo zatvoreni, ali posljedice nekadašnje eksploatacije kamena ostale su vidljive u prostoru. Posebno su problematične nestabilne stijenske kosine, odronjeni materijal, napuštena rudarska infrastruktura te narušen prirodni krajolik. Zbog toga se godinama postavlja pitanje njihove sanacije, odnosno uređenja kojim bi se uklonile opasnosti i stvorili uvjeti za buduću namjenu prostora.
Prema dokumentaciji Grada Splita, eksploatacijsko polje Srinjine obuhvaća ukupno 83,12 hektara, dok Perun ima površinu od 42,62 hektara. Od ukupne površine Peruna 59,27 posto nalazi se na administrativnom području Grada Splita, a preostalih 40,73 posto pripada Općini Podstrana. Međutim, važno je razlikovati ukupnu površinu nekadašnjeg eksploatacijskog polja od prostora na kojem je potrebno provesti konkretne radove tehničke sanacije.
Na Perunu je, prema odluci Ministarstva gospodarstva od 8. listopada 2026., utvrđen obuhvat tehničke sanacije od približno 15,19 hektara. Gradski elaborat za splitski dio toga područja navodi 10,19 hektara površina zahvaćenih nekadašnjim rudarskim radovima. Za Srinjine se predviđa sanacija približno 26,99 hektara.
Upravo je veličina područja koje će se sanirati važna i zbog rasprava o mogućem dovozu velikih količina materijala. Sanacija, naime, ne mora značiti nasipavanje cjelokupnog nekadašnjeg kamenoloma, nego prvenstveno provedbu onih radova koji su potrebni za osiguravanje stabilnosti terena, uklanjanje opasnosti i buduću obnovu prostora.
Ministarstvo gospodarstva u listopadu je donijelo odluku kojom su Grad Split i Općina Podstrana određeni kao ovlaštenici provedbe tehničke sanacije Peruna, čime je otvoren put pripremi projektne dokumentacije. No ta odluka još uvijek nije dozvola za početak izvođenja radova niti određuje količine materijala koje bi se eventualno mogle dovoziti na lokaciju.
Hrvatske ceste traže rješenje za milijun kubika iskopa s buduće brze ceste
Zašto je upravo Perun posljednjih mjeseci postao toliko važan Hrvatskim cestama? Odgovor se nalazi u projektu brze ceste koja bi trebala povezati područje Splita i Solina s Dugim Ratom i Omišem, a čija će izgradnja proizvesti goleme količine viška materijala.
Prema dokumentaciji sa sastanka održanog 18. rujna 2026. u Ministarstvu gospodarstva, predstavnici Hrvatskih cesta procijenili su da će tijekom izgradnje cjelokupne prometnice nastati približno milijun kubičnih metara viška materijala. Riječ je pretežito o jalovini, zemlji i miješanom neopasnom materijalu koji nastaje prilikom iskopa tunela, usjeka i ostalih dijelova trase.
Hrvatskim cestama iznimno je važno pronaći lokaciju na koju bi se taj materijal mogao odvoziti, a Perun se zbog blizine buduće prometnice pokazao zanimljivim rješenjem. U gradskoj dokumentaciji izričito se navodi da bi kraća udaljenost prijevoza znatno smanjila ukupne troškove velikog državnog infrastrukturnog projekta.
O toj mogućnosti razgovaralo se još 2024. godine, kada su Hrvatske ceste od lokalnih samouprava zatražile informacije o lokacijama pogodnima za prihvat viška iskopa. U priloženom dopisu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Perun je tada prepoznat kao jedna od najizglednijih lokacija, ponajprije zbog njegove blizine planiranoj trasi i postojećih prostornoplanskih odredbi.
Ipak, milijun kubika nije odobrena količina materijala za dovoz na Perun. To je procjena viška iskopa koji bi nastao tijekom izgradnje cjelokupne prometnice, a dokumenti zasad ne sadrže konačan podatak koliko bi toga materijala, ako uopće, moglo završiti u bivšem kamenolomu.
Ministarstvo povuklo jasnu granicu, ali ostavilo mogućnost dodatnog nasipavanja
Najvažniji dio dokumentacije odnosi se upravo na sastanak održan 18. rujna u Ministarstvu gospodarstva, kojem su prisustvovali predstavnici Ministarstva, Državnog inspektorata, Grada Splita, Općine Podstrana i Hrvatskih cesta.
Na tom su sastanku razmatrane dvije mogućnosti. Prva je korištenje dijela viška iskopa s buduće prometnice u sklopu propisane tehničke sanacije Peruna, a druga mogućnost da se kamenolom koristi za odlaganje viška materijala neovisno o napredovanju postupka sanacije.
Prema službenoj Informaciji Grada Splita, predstavnici Ministarstva gospodarstva izričito su utvrdili da nije dopušteno nikakvo odlaganje materijala u kamenolom izvan okvira i prije dovršetka postupka tehničke sanacije.
Takvo stajalište znači da se Perun ne može jednostavno početi koristiti kao odlagalište viška iskopa s prometnice, bez prethodno provedenih odgovarajućih postupaka i odobrene dokumentacije. Međutim, istodobno je izneseno i drugo, za budućnost kamenoloma vrlo važno tumačenje.
Ministarstvo je pojasnilo da je unutar samog postupka tehničke sanacije moguće projektom predvidjeti i prihvat određene količine viška iskopa iznad geotehničkog minimuma potrebnog za osnovnu stabilizaciju kamenoloma. Drugim riječima, projekt ne mora nužno obuhvatiti samo najmanju količinu radova potrebnu za osiguravanje nestabilnih kosina, nego može predvidjeti i određene dodatne zahvate.
Pritom je jasno utvrđeno da država financira radove samo do razine potrebnog minimuma, dok bi za dodatne radove trebalo osigurati druga sredstva. Hrvatske ceste na sastanku su preuzele obvezu ispitati mogućnost financiranja takvih radova ako budu predviđeni odgovarajućim projektom.
Upravo se ovdje pojavljuje jedno od najvažnijih otvorenih pitanja: koliko bi materijala budući projekt sanacije mogao predvidjeti iznad onoga što je nužno za stabilnost kamenoloma?
U dokumentaciji nije utvrđena konkretna količina takvog dodatnog materijala. Grad Split u prijedlogu budućeg projektnog zadatka navodi da bi trebalo razmotriti više mogućih rješenja, od minimalnih zahvata potrebnih za sigurnost kosina do saniranja pojedinih dijelova prostora nasipavanjem odgovarajućeg materijala, uključujući stvaranje uvjeta za biološku obnovu krajolika.
Takav pristup sam po sebi ne znači da je odobreno odlaganje velikih količina iskopa. No pokazuje da konačan izgled sanacije, njezin opseg i eventualne količine materijala još nisu definirani.
Posebni uvjeti za Perun: Zaštita rijeke Žrnovnice, šuma i prirodnog krajolika
Osim pitanja količina materijala, dokumentacija otkriva čitav niz okolišnih uvjeta kojih bi se budući projekt sanacije morao pridržavati. Posebno je važno očitovanje Hrvatskih voda od 21. travnja 2026., u kojem se navodi da se predmetna lokacija nalazi izvan zona sanitarne zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu te da na samoj lokaciji nema evidentiranih vodotoka.
To, međutim, ne znači da ne postoje rizici povezani s oborinskim vodama. Hrvatske vode zahtijevaju odgovarajuće tehničko rješenje odvodnje, sprječavanje ugrožavanja okolnog terena te poduzimanje mjera kojima će se onemogućiti ispiranje odloženog materijala. Posebno je naglašeno da odabrane lokacije i način odlaganja ne smiju dovesti do ispiranja materijala prema rijeci Žrnovnici.
Slična ograničenja proizlaze i iz očitovanja Hrvatskih šuma. Ta institucija zahtijeva jasno označavanje granica zahvata, zaštitu okolnog šumskog zemljišta i zabranu odlaganja viška materijala i otpada na šumskom području. Sve eventualne štete nastale tijekom izvođenja radova morao bi sanirati investitor.
Grad Split u svojem očitovanju Ministarstvu gospodarstva dodatno naglašava potrebu očuvanja vrijednog krajobraza Peruna, zaštite okolnih naselja od prašine i buke te provođenja biološke rekultivacije korištenjem autohtonih biljnih vrsta. Posebno upozorava na blizinu područja ekološke mreže oko Stražnice te potrebu zaštite šišmiša i njihova staništa.
Ovi su uvjeti posebno važni za stanovnike Žrnovnice, koji godinama upozoravaju na posljedice nekadašnje eksploatacije kamena, opasnost od odrona i problem oborinskih voda. Pritom treba imati na umu da se u bivšem kamenolomu danas odvijaju i druge aktivnosti.
Na dijelu Peruna već gotovo desetljeće djeluje Konjički klub Dalmacija Equino, koji okuplja približno 120 članova i skrbi o 16 konja. Njegov predsjednik Denis Zeljko ranije je za Dalmaciju Danas upozorio da bi eventualni intenzivan dovoz iskopa i promjene pristupa kamenolomu mogli ugroziti opstanak ranča. U tom trenutku, prema njegovim riječima, nije mu bilo ponuđeno konkretno alternativno rješenje.
Posebno je važna i buduća namjena prostora. Trenutačni prostorni planovi predviđaju sanaciju i prenamjenu nekadašnjih kamenoloma, a u dijelu dokumentacije Perun se spominje i kao lokacija za prihvat neopasnog građevinskog materijala. Istodobno prostorni plan Općine Podstrana predviđa mogućnost budućih poslovnih, sportsko-rekreacijskih i turističkih sadržaja nakon odgovarajuće sanacije.
Na Perunu 16 konja i 120 članova kluba, a zbog planova s milijunima kubika iskopa ranču prijeti nestanak: “Nitko mi nije ponudio nikakvu alternativu”
Novi predsjednik Mjesnog odbora Žrnovnica Špiro Vlajić već je najavio da će Mjesni odbor tijekom izrade novog splitskog GUP-a zatražiti da područje bivšeg kamenoloma dobije status zelene zone. Takav zahtjev za sada predstavlja inicijativu lokalne zajednice, a ne usvojenu prostornoplansku odluku.
Žrnovnica ima novu vlast. Poznati volonter i vatrogasac postao predsjednik: “Prvi korak je prijedlog da se kamenolom proglasi zelenom zonom”
Soldić: „Dobivena bitka za Perun!“ No ključna pitanja još su otvorena
Objavljenu dokumentaciju komentirala je i Tanja Soldić, dosadašnja dopredsjednica Mjesnog odbora Žrnovnica, koja je posljednjih mjeseci bila među najaktivnijima u traženju informacija od nadležnih institucija.
Soldić je na društvenim mrežama objavila poruku pod naslovom „Dobivena bitka za Perun“, smatrajući kako je službena dokumentacija Ministarstva potvrdila da se kamenolom ne može pretvoriti u odlagalište viška iskopa neovisno o sanaciji.
U objavi ističe da se od početka zalagala za sanaciju opasnih dijelova kamenoloma, zaštitu prirode i rijeke Žrnovnice te za sprečavanje mogućnosti da prostor postane odredište za velike količine materijala s prometnih gradilišta. Pritom posebno naglašava važnost građanskog pritiska i zahtjeva za transparentnošću postupka.
Međutim, i sama upozorava na dio dokumentacije koji ostavlja prostor za različita rješenja. Posebno problematizira mogućnost da se tijekom sanacije dopusti nasipavanje količina materijala većih od minimalno potrebnih za sigurnost kamenoloma.
Zbog toga, unatoč zadovoljstvu stajalištem Ministarstva o zabrani odlaganja izvan postupka sanacije, Soldić najavljuje da će nastaviti pratiti donošenje projektne dokumentacije i sve sljedeće odluke. Njezina objava stoga predstavlja političku i građansku ocjenu dosadašnjeg razvoja događaja, ali ne i potvrdu da je konačna sudbina Peruna već odlučena.
Dokumenti doista pokazuju da su za samostalno odlaganje materijala izvan postupka sanacije postavljena jasna ograničenja. S druge strane, mogućnost da se dio viška iskopa s buduće prometnice iskoristi unutar odobrenog rudarskog projekta ostaje otvorena, a njezin stvarni opseg moći će se procijeniti tek kada bude izrađena odgovarajuća projektna dokumentacija.
Upravo zato rasprava na Gradskom vijeću ima posebno značenje. Ministarstvo je u listopadu donijelo odluke kojima se otvara put izradi dokumentacije za sanaciju, ali glavni rudarski projekt, konačne količine materijala i troškovnik radova tek trebaju biti utvrđeni.
Nakon pripreme dokumentacije slijede postupci javne nabave, stručna provjera rudarskog projekta te ishođenje posebnog rješenja Ministarstva gospodarstva kojim se odobrava početak radova. U postupku je potrebno pribaviti i odgovarajuće suglasnosti vlasnika nekretnina, dok će inspekcijski nadzor nad radovima provoditi Državni inspektorat.
Za stanovnike Žrnovnice, Srinjina i Podstrane najvažnije je da proces bude transparentan i da se konačno utvrdi što će sanacija značiti u praksi. Hoće li se svesti prvenstveno na stabilizaciju stijenskih kosina i obnovu narušenog krajolika ili će uključiti i znatnije nasipavanje materijala s buduće brze ceste, pitanje je na koje zasad nema konačnog odgovora.
A upravo bi na njega, uz pitanje buduće namjene prostora, građani trebali dobiti jasne odgovore prije nego što započnu radovi na Perunu.
Moja reakcija na članak je…
